# Libartes ## Posts - [Ostrvski leksikon](https://libartes.rs/ostrvski-leksikon/): OSTRVSKI LEKSIKON   PUSTO OSTRVO – ČEŽNJA ILI OČAJANJE?   Marko Đorđević: Čovek je pusto ostrvo i vazda teži za dodirom druge osobe ne bi li se dokopao kopna. Milana Grbić: Očajanje i jedna od top tri noćne more. Ja sam gradska žena, Robinson mi je bio najneomiljenija lektira i u osnovnoj školi, i na fakultetu. Definitivno bolje razumem Mol Flanders dok baza londonskim budžacima. Ana Arp: Kada sam bila mlađa, podstaknuta literaturom Žila Verna, koji je na moju imaginaciju, uz Hansa Kristijana Andersena, izvršio veliki uticaj, pusta ostrva bila su deo čežnje. Želela sam, očajno, da prekoračim granice vremena... - [Elizabet Kedi Stenton, Samoća sopstva](https://libartes.rs/elizabet-kedi-stenton-samoca-sopstva/): SAMOĆA SOPSTVA Elizabet Kedi Stenton (1815–1902)    Govor koji je sedamdesetsedmogodišnja Elizabet Kedi Stenton održala pred Komitetom za pravosuđe Kongresa Sjedinjenih Država, u ponedeljak, 18. januara 1892. godine. Kako se navodi u pojedinim izdanjima, ovaj govor, koji je E. K. Stenton sama opisala kao svoju najbolju besedu, u pisanom obliku imao je široku distribuciju diljem SAD, a i danas se smatra ne samo jednim od ključnih tekstova u istoriji feminizma već i uzornim u pogledu retoričkih strategija uopšte. Autorka se ubraja u utemeljiteljke feminističke misli i aktivizma, kao jedna od pokretačica čuvene konvencije u Seneka Folsu 1848. i autorki tada... - [Jovana Đorđević, Kozumel](https://libartes.rs/jovana-dordevic-kozumel/): Kozumel Posle trećeg dana nismo mogli da pratimo sate na ostrvu. Vreme je važno samo ribarima koji od tirkiznih voda i visećih mreža imaju drugačija očekivanja. Za nas turiste važno je samo da nikome na ostrvu ne izgledamo kao turisti. Vreme na ostrvu meri se letom lastavica. Na meštane gledaju sa visine sa ubeđenjem da su došle prve. Utočište Maja. Španaca. Pirata. A onda i nas – osoba koja su se tu našle slučajnim uklapanjem letova. Karte uvek moraju inicirati igru. Čak i kad su avionske. Tradicionalne drvene maske skidaju slojeve glumatanja sa naših lica. Mimika postaje spora, koža zategnuta,... - [Anica Marcelić, Perzeidi](https://libartes.rs/anica-marcelic-perzeidi/): Perzeidi Bila je sredina ljeta, a jugo, sporadično praćeno kišom, puna tri dana je smaralo ljude i životinje. Samo su galebovi neumorno kričali, valjda od veselja što iz zapjenjenog mora uspijevaju izvući dostatne količine hrane. Kad je četvrtog dana iza podneva okrenulo na sjeverac, svima je laknulo. Poneseni nenadanom svježinom vjetra, radnici u plavim kombinezonima na glavnu rivu su počeli užurbano dovlačiti daske, metalne šipke i raznobojne kutije s alatom. Morali su na brzinu dovršiti pozornicu za gotovo već otkazan večernji koncert razvikane zvijezde s estradnog neba. Jana je na svom ležaju u unajmljenom apartmanu sjedila u lotos pozi, s... - [Ana Arp, Ostrvo](https://libartes.rs/ana-arp-ostrvo/): OSTRVO Toga dana javljeno mu je da je njegov rođeni brat poginuo. Vozio je, izgubio kontrolu, udario u vozilo ispred sebe, a kako su bili na raskrsnici, treće vozilo je udarilo u njegovo. Kada je čuo uplakan sestrin glas, jedino što je mogao da razazna bilo je: „Sakupljali po ulici.” Kada su završili razgovor, sestra je zaboravila da spusti slušalicu, pa je još nekoliko sekundi mogao da čuje njen plač. Bilo je kasno podne, tek što se vratio sa posla. Njegova žena je još uvek radila, sin je bio u školi. Stajao je nasred sobe, sa rukama na bokovima, gledajući... - [Jovana Kuzmanović, Ostrvo](https://libartes.rs/jovana-kuzmanovic-ostrvo/): 1. Sedeli su na obali. Isidora uz samu vodu, zaronjenih stopala u pesak, uživala je u toploti, povetarcu i morskoj peni pod prstima. Andrej je čitao na nekoliko koraka dalje, na steni, u poluhladu ispod niskih četinara. Nešto joj je doviknuo, ona se glasno zakikotala. More je bilo kao akvarel: prozirno i modro, prostiralo se unedogled. Samo je jedno ostrvce na horizontu narušavalo savršenu liniju i utisak beskonačnosti. S druge strane, na kraju staze, nazirala se omanja kuća od tesanog kamena, sa malim tremom i drvenom ogradom, sveže ofarbanom u belo i obraslom bugenvilijom u punom cvetu. Prizor su dopunjavale... - [Boba Đuderija, Zimi svaki otok priča svoju priču](https://libartes.rs/boba-duderija-zimi-svaki-otok-prica-svoju-pricu/): Zimi svaki otok priča svoju priču Ima od toga ohohoho godina kad sam, nesmotrena kakva već jesam, prihvatila poziv nekih ljudi da skoknem do Visa usred zime. Puhalo je olujno jugo, do Visa sam dušu ispustila, dobila fobiju od trajekata, valova i otoka i zaklela se da više nikad u životu neću nogom stupit na trajekt osim ako je bonaca jedan kroz jedan. I ako je cilj putovanja recimo Šolta. Aj dobro, može i do Brača. Vis? Nikad više, rekoh sebi tada. A onda sam prije par dana dobila poziv za književni nastup od viške udruge „Lavurat za poja –... - [Biljana Kosmogina, Ljubav u Africi](https://libartes.rs/biljana-kosmogina-ljubav-u-africi/): Ljubav u Africi Vanjina ispovest je zvučala nestvarno, na granici fantastike. Da je ne poznajem, mislila bih da izmišlja. Vanja i ja smo bliske prijateljice, ne viđamo se često jer je stalno van zemlje, ali kad je tu, uvek nađem vremena da saslušam njene probleme. Ona je fina, vrlo kulturna, zgodna i sposobna cura, ali je sklona stresnim, turbulentnim vezama, fatalnim privlačnostima i devastirajućim raskidima, zbog čega je pomalo sažaljevam. Ljubav je neizbežno dovodi do pucanja po svim šavovima i nemogućnosti zdravog rasuđivanja, tako da uvek ostane slomljena, nesvesna svojih mazohističnih postupaka, jer se nepogrešivo vezuje za potpuno pogrešne osobe.... - [Biljana Kosmogina, Nebezbedan seks](https://libartes.rs/biljana-kosmogina-nebezbedan-seks/): Nebezbedan seks   Prijatelj me je jedva izvukao iz kuće jedne noći na debeli minus. „Mrdni dupe, već postaješ asocijalna! Na tom partiju će biti gomila zanimljivih cica! Domaćica je Sara, vrlo uspešna dizajnerka, uz to je i lezbejka. Nedavno je izašla iz veze. Dolazim kolima po tebe.” To je presudilo. Spremila sam se na brzinu, teška srca žrtvovala flašu Džek Denijelsa iz svog bifea kao poklon domaćici, i nešto pre ponoći, pošto smo se njegovim Puntom jedva probili kroz snežnu vejavicu, završili smo u prostranom potkrovlju luksuzne kuće na Lionu, među nepoznatom ekipom, uz hitove osamdesetih. Bila sam na... - [Mirjana Mrkela, Pacifika](https://libartes.rs/mirjana-mrkela-pacifika/): Pacifika   Moja baba-tetka Pacifika je, kao što sam već spomenuo, slepa kao krtica. Ali to ne znači da se vuče po podzemnim hodnicima i da je beli dan ne interesuje. A svaki put kad je posetim, počasti me novom pričom. Tako je uradila i ovoga puta, dok je meni prepustila da kasnije razmišljam koliko njena priča ima veze s njenim životom, koliko s mojim, a koliko sa životom uopšte. Ne znam da li svi slepi ljudi imaju sposobnost mirnog sedenja, smirenog reagovanja i miroljubivog zaključivanja, ali stara Pacifika sve to zna i može. Dok priča, ja takođe postanem mirniji... - [Olga Gojnić Borilović, Vosak](https://libartes.rs/olga-gojnic-borilovic-vosak/): Vosak   No man is an island    Postoje rasplamsavanja o kojima slabo govorim, uglavnom zato što ih se slabo sjećam. A rijetko mi naviru u misli jer sam u nekom trenutku (a to zacijelo mora biti trenutak srećan po moju dušu) odlučila da ih izblijedim, do nestanka. Vanpametno, željela sam da ti pišem. Pisma. Razglednice. Redove koje nose pikseli, koji plivaju iluzornim talasima – ali s porukom koja zaista i stiže na adresu. Ipak, savladala me je neopipljivost horizonata mogućnosti. Zaokupljena odabirom sredstva, negdje sam zagubila razlog. U uvjerenju da je, ipak, neohodno da ti se obratim, pokušavam da... - [Smilja Savin, Crna mačka, bijeli pas](https://libartes.rs/smilja-savin-crna-macka-bijeli-pas/): Crna mačka, bijeli pas Kameni zid koji dijeli dva dvora je razmeđa svjetova, sa istočne strane zida živi crna mačka, a sa zapadne bijeli pas. Uz mačku živi Luči koja ju ljeti ne pušta u kuću. Zove je Crna, jer u Lučinom svijetu mačke nemaju ljudska imena. Uloga Crne u tom svijetu je da lovi miševe koji zalutaju u dvor i sluša monologe usamljene udovice. Zimi Crna živi i u kući ali samo zato što su Lučine noge vječno smrznute i jedino ih mačje krzno može ugrijati. Pas Bonino u kući zapadno od zida ljetuje. On i Fenita žive u... - [Uma Vid, Ostrvo u nastanku](https://libartes.rs/uma-vid-ostrvo-u-nastanku/): Ostrvo u nastanku   Gotovo da sam se preselila na selo, Finkarbi. Danas sam rastrvila zemlju i posejala salatu, korijander, posadila crni i beli luk. U toku nedelje ću osmisliti šta dalje. Stajala sam tako i gledala u zemlju i razmišljala o reči rastrviti. Kad smo bili mali, sedeli bismo i krunjali kukuruz, ili čuškali pasulj, pa ga posle ostavljali na suncu, na najlonu da se osuši, baba bi nam govorila: „Rastrvite zrnca, rastrvite gi da se pobrže osušiv!” A šta znači reč rastrviti? Razmišljajući o toj reči, setila sam se i reči ostrvo. Razmišljala sam o reči jer sam bila... - [Jovana Nastasijević, Ostrvo što plovi](https://libartes.rs/jovana-nastasijevic-ostrvo-sto-plovi/): Drveni san Ne čekaj da se probudim. Ostavi me na ostrvu što plovi. Udno odrođenog tela, meka tajna. Neka kuca. Usidriću se u odlascima. Tamo bar nema nikog da mi puca u trudno more razvaljuje dišuća brda i čupa drveće, krivo zbog vlažnih snova o zemlji. * Ostrvo što plovi ugodnije je kad žmurim, skloni mi te novine sa sunca, molim nisam čula, nemoj ponoviti, molim ne želim dve kocke molim nasukana na šećerne sprudove kafa u pet prekosutra je sutra i sutra je danas a danas je, valjda, juče skloni te novine, molim znaš da se jedna žena obesila... - [Kristina Kljajić, Nostalgija](https://libartes.rs/kristina-kljajic-poezija/): Nostalgija Za tebe je bio vezan čitav jedan odisejski kompleks tvoji dolasci su čudno zazidani u moju kičmu ona je puna vučijeg laveža i senki primorskog drveća brodovi su sporo odlazili žena u podnožju zidina je radila u bašti bila sam nostalgična još kad si došao ti znaš da bolujem od bovarizma i da imam odvratost prema konceptima ljubavi koji žive moji poznanici sve je čudno i surovo toliko da jedva čekam da odeš znaš li da nemam kuću sve dok se ne oslobodim usađenih strahova? Petrov post Bilo je vreme Petrovog posta brzo smenjivaje slika i duge vožnje činile... - [Lara Mitraković, Zatvori usta kad ide val](https://libartes.rs/lara-mitrakovic-zatvori-usta-kad-ide-val/): zatvori usta kad ide val postoji nekoliko razloga zbog kojih moram otići kad sam jučer izišla iz kuće prema položaju oblaka mogla sam odrediti hoće li padati kiša jedina gumica za kosu koju sam ponijela raspala mi se u rukama jutros su ribari u luci bacali pune kašete od stiropora ostala sam dugo u toj škripi i uzvicima popodne sam s brda gledala obrise grada tamo imam najsnažnije ruke i glas slavuja tamo se ne sjećam ničega i svakim kilometrom odbacujem po jedan komad odjeća kao uteg navečer su starci pjevali oko kolune svaka je pjesma ljubavna svaka je nikad... - [Luna Đorđević, Pismo sa pustog ostrva](https://libartes.rs/luna-dordevic-pismo-sa-pustog-ostrva/): Pismo sa pustog ostrva Kako si? (Gde si?) Ovde je sve mirno (Suviše mirno) I dobro sam (Hoću da iskočim iz sopstvene kože) Prestala sam da gutam slova (Misli mi lete) Prestala sam čak i da plačem u javnosti (Osim kad mi se neko obrati) Zabavljam se (Kako se uzme) Ako me niko ne dodirne Neću vrištati, obećavam I obratno. Dođi brzo. Letnji dan do podne Ušetaš u more do kolena i staneš. Kažeš: „Dosta je za danas, previše traži ova voda od mene. Ova silna voda. Previše traži. Možda me neki talas poklopi, možda me oseka odnese možda me... - [Luna Đorđević, Sitni duhovi](https://libartes.rs/luna-dordevic-sitni-duhovi/): [modula id=”16987″] Luna Đorđević (1986) je novinarka, pesnikinja i vizuelna umetnica. U novembru 2021. godine pokrenula je umetničko-poetski projekat Sitni duhovi (instagram.com/sitniduhovi), u okviru kog stvara kolaže od starih fotografija i reči. Kao deo Sitnih duhova, trenutno radi i na pesničkom Projektu 365, sa ciljem da u roku od godinu dana napiše po jednu pesmu svakog dana. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka, gde je završila i master iz politikologije. Pored pisanja i umetnosti bavi se i prevođenjem. Živi sa porodicom u Beogradu.     Budući da je Libartes neprofitna i volonterska organizacija, ukoliko možete i želite da podržite... - [Marina Kuzmić Laszlo, Intermezzo](https://libartes.rs/marina-kuzmic-laszlo-intermezzo/): Intermezzo Vatra je u zraku Zrak je morski Krv je na tanjuru Tanjur je limeni Otet nakratko iz ralja matrijarhata Muškarac spravlja obrok Obzor Nisam shvaćala Svašta sam mislila Dok sam učila Kako bih te voljela Da si pučina Da si otok Možda kopno Možda dno Jedro, sidro, nebo Val ili vjetar Nazirem pramac U uvali čekam Sad znam Ti si čamac Marina Kuzmić Laszlo rođena je u Zagrebu 1978. godine. Diplomirala je engleski i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i pohađala Klasičnu gimnaziju. Prevoditeljica je i lektorica, specijalizacija plastični kirurg i psihoterapeut za... - [Miljan Jelić, Kako ludak zamišlja izbavljenje](https://libartes.rs/miljan-jelic-kako-ludak-zamislja-izbavljenje/): Kako ludak zamišlja izbavljenje senka vode još uvek prekiva drevnu balegu Ararata umorni Noje moli za još brodova bez kormila i jedara za novu vrstu koja čeka ukrcavanje njegova duša ne može sleteti u polje gde miruju uši vernika među useve što uporno odlažu život pred mekanim skeletom proleća nikoga ne zanima planinska barka sa potpaljubljem od kostiju zaboravljenih životinja ko još veruje u brodove pored toliko usamljenih čamaca Miljan Jelić, rođen u Beogradu dana 01.11.1990. godine. Nakon završenog Pravnog fakulteta i obavljenog pripravničkog staža, radi kao advokat. Objavljeni radovi: „Germani“, „Zima“, „Anamneza jedne bolesti“, „Zapisnik“, „Vazduh“, „Drvo“, „Marš“ i... - [Petra Čeč, Optimizam pamćenja](https://libartes.rs/petra-cec-optimizam-pamcenja/): Optimizam pamćenja najdraže ljeto: ono na Ižu kad sam imala devet bez struje i vode u kući na kraju svijeta naučili su me kako da skačem na glavu s pramca malog broda beskonačne partije Una spavanje u hladu pod borovima kladili smo se koga će više izbosti ose mojih 11 uboda Pirova pobjeda rekla si da krivo pamtim da ništa nije bilo tako smrad kanalizacije ružan ulazak u more ježevi i svađe pokušavam lažnim sjećanjima zatrpati pukotine već tada vidljive vodu nalijevam u more plastelinom krpam beton pijeskom oblažem kamenje flastere stavljam na unutarnje krvarenje volim popravljati ono čemu nema... - [Nenad Kostić, Tropikarijum](https://libartes.rs/nenad-kostic-tropikarijum/): Hanami naš pas drema pored kreveta tvoje podignute noge zastave predaje čitam o Japanu predlažem ti da kupimo karte u jednom pravcu zaboravimo klaustrofobiju bliskosti ne odgovaraš mi na stolu stoje tanjiri kuvanog crnog pirinča neotvorena plava koverta komentarišemo scene filma A Moment of Romance gledaš na sat, jaknu držiš blizu samo želim tvoju ruku preko mog ramena na poljima u Hokaidu dok gledamo cvetanja belih i ružičastih trešanja Tropikarijum niko nas ne posećuje u akvarijumu nema ribica naše četkice za zube stoje u posebnim čašama izbegavamo se u krevetu koga vidiš umesto mene radoznalost ubija vrhunac i noću ti... - [Biljana Đurđević, Ostrvljenost](https://libartes.rs/biljana-durdevic-ostrvljenost/): Ostrvljenost moji okeani nisu tihi: zavijaju kao vukovi u gladnoj noći na njima plutaju neka isto tako bučna ostrva koja nisu sveta – nemaju pistu da se odmoriš poslije dugačkog leta i nastaviš dalje. ako si došao – stigao si do kraja svijeta. nemam nijedan komadić zemlje što odiše mirom i mirisnim daljinama da se na njemu upokoji recimo Napoleon, Vinston Čerčil, ili da se ubije Virdžinija pa da vijest odjekne u svim novinama. to su okrajci nekadašnjeg kopna koje suše osjeke i peru plime lomljive kao kliker od tamnoljubičaste mjesečine. moja ostrva su: dom penzionisanim pticama selicama, njihovim krilima... - [Miljana Vidosavljević, U tvojoj sobi](https://libartes.rs/miljana-vidosavljevic-u-tvojoj-sobi/): U tvojoj sobi Zidovi nestaju krevet je ostrvo u sred Atlantika prepleteni poput algi plutamo eho iz školjki škripi podseća Madeira u avgustu jednodelni kostim otkrivaš blago ležimo u morskoj travi pevušiš ljubiš belu put talasamo se moj mladež na tvom ožiljku. Miljana Vidosavljević (30), danju ekonomistkinja, noću astrološkinja, uvek poetesa. Uređivala studentski časopis, pisala kolumne i putopise, blogovala. Trenutno organizuje poetske radionice u Pančevu kao jedna od osnivačica @_prvaruka_ i piše magične tekstove za @mojmalimesec.         Budući da je Libartes neprofitna i volonterska organizacija, ukoliko možete i želite da podržite naš rad i finansijski, novac možete... - [Danilo Đoković, Surf](https://libartes.rs/danilo-dokovic-surf/): surf krik galeba i škripa šarki ulaziš kljunom daske za peglanje ostavljaš otvorene prozore i peškire na štriku daleko od obale eritrociti nemaju jedra fen odnosi crveni pesak tvojih jagodica kada parkiram daleko ubedim se da alarmi koje noću čujem nisu moji Melodija, zauvek nisam više mogao da te krijem premeštam po putnim torbama tvoje glasne žice su treperile kao antene zgaženog skakavca morao sam da te raskomadam usitnim do kapilara uguram po komadić između strofa i refrena posadim u leje plejlista tu si cela osim zuba njima se i dalje ujedam za jezik Danilo Đoković je rođen 1984. u Beogradu... - [Jovana Bajagić, Brodolom u tvojoj sobi](https://libartes.rs/jovana-bajagic-brodolom-u-tvojoj-sobi/): Brodolom u tvojoj sobi Pokazuješ mi makete brodova iz staklenog pristaništa. Našu ljuljašku na palubi. Kada ti se usidrim iza levog uha i potopim kormila u grlu talasi nas povuku na morsko dno. Iz gradskih svetionika kulja crni dim. Kapetani su na birou za zapošljavanje. Moje pospane oči otiskuju se na pučinu. Sklupčanu na ivici kreveta pokrivaš me mekanim jedrom kao što se pokrivaju mrtvi posle nesreće. Tera nullius Šapatom si izgradio logor pod mojom suknjom Ženevskim konvencijama obrisao seme sa mog stomaka nasmejao se kao pravi komandant. Jedva čekaš da napustiš razorenu teritoriju i postaviš granični prelaz. Bele i... - [Milana Grbić, Nesuđeno](https://libartes.rs/milana-grbic-nesudeno/): Na prozorima naše spavaće sobe roletne su spuštene do kraja Moderna psihologija kaže svet se deli na vitezove i one koji teže da budu spaseni oba slučaja predstavljaju patološki oblik ponašanja Svaki put kad skočiš s mosta, ili vrha nebodera probudiš se u mom krevetu imaš srce ulične mačke ustukneš kad ti se ponudi dom ja srce kuje koja ni gladna ne napušta svoje slepo potomstvo Posmatraš decu koja sede na igralištu između brutalističkih zgrada shvataš kako moraš da odeš Ložimo smederevac u kraju gde si rođen negodujem jer su ovde kuće raštrkane zmije se gnezde u šupljem kamenju sneg... - [Elan Grug Muse, Kartografija](https://libartes.rs/elan-grug-muse-kartografija/): Pjesme velške pjesnikinje Elan Grug Muse prevedene su u sklopu rezidencijalnog programa „Odisejevo utočište“ i prvi put objavljene u zborniku „Bibliotok“ (Sandorf, 2022). Pjesme je odabrala i prevela Marija Dejanović. kartografija   ovo su karte koje vode vrhove mojih prstiju do udaljenih mjesta uz granice polja     i stražnje ceste     i male kvadrate kuća   imam i svoje omiljene ožiljke pod nožnim prstom     na dnu kralježnice vrhu prsta   prazni kutovi [ovdje nema ničega]   [Managed Access] i [danger area]     mjesta koja karta ne može sadržavati   njihove sirove rane     kamenolomi i rezervoari mjesta smokve i nara i sva   izgubljena    imena izgubljena... - [Izumi Šikibu, Posmatrajući Mesec](https://libartes.rs/izumi-sikibu-posmatrajuci-mesec/): Dođi brzo – ove latice, Čim se otvore, padaju. Ovaj svet je poput sjaja rose na cveću. * Čak iako su Ove jele sačuvale Svoju prirodnu boju, Sve zeleno Drugačije je u proleće. * Bez sna Ja pazim Na prolećnu noć – Ali nikakvi čuvari Nisu dovoljni da je zadrže. * Posmatrajući Mesec U zoru Usamljen, usred neba. Poznavala sam sebe potpuno, Nijedan deo nisam izostavila. * Ništa na svetu Danas nije uobičajeno. Ovo je Prvo jutro. Sa engleskog prevela Milena Ilić Mladenović Izumi Šikibu ( 和泉 式部 ) (oko 976 – oko 1033) bila je japanska spisateljica iz perioda... - [Jovana Bajagić, Kako se Irei probudio](https://libartes.rs/jovana-bajagic-kako-se-irei-probudio/): Kako se Irei probudio   – Irei, Irei, probudi se, u mojoj sobi je ostrvo. – Šta lupetaš, Kalila? – Ja ne lupetam. U mojoj je sobi pravo, pravcato ostrvo. – Šta pričaš ovde nema ničega. Izgleda da je to neko tvoje Ostrvo mašte. – To što je nešto nevidljivo ne znači da ne postoji. Vidi kako je prazno, to je Pusto Ostrvo. – Kalila, ako mi kažeš jedan dobar razlog zbog čega bi pusto ostrvo moglo biti baš u tvojoj sobi, poverovaću ti. – To je bar lako.  I pustom je ostrvu potrebno društvo. Utočište. Drugo pusto ostrvo. Ili... - [Boba Đuderija, Morske](https://libartes.rs/boba-duderija-morske/): Morske ta modra uzbibanost ta dragost to slano što otapam pod jezikom kao šećer to je more. More ponekad zna biti tako zeleno a galebovi tako dovoljni sami sebi brod se ponekad jednostavno pretvori u jedro i sve riječi divlje kao vjetar ostanu u meni. *** Otok je školjka. Njegovi dlanovi sakupljači suza i ljepote Daleko okruglo i svoje. Nad mojom glavom oblaci janjci U daljini kao priviđenje Trajekt jezdi. *** Reći ću vam jednu istinu o moru. Onako plavo mjestimično zeleno izgleda baš čedno al’ kad izađeš iz njega osjećaš se potpuno besramno i zavedeno. Slobodanka Boba Đuderija rođena... - [Goran Milaković, Svaki uzrok ima svoju posljedicu](https://libartes.rs/goran-milakovic-svaki-uzrok-ima-svoju-posljedicu/): svaki uzrok ima svoju posljedicu i tako ide sve uvijek naprijed nazad pomalo snježanu i stevana tontića apofatičkog upoznajem u kafani mornar u beogradu došli smo da kažemo svoje u offu i pokažemo koji imamo šipak iz dubine svojeg ništa zbog de vitamina stevan kaže pročitaj luk i liru pazovu knjigu znanstveno fantastičnu i knjigu nemira pessoinu čitam odmah luk i liru knjigu nemira posuđujem u bolskoj knjižnici toga ljeta jedini sam član biblioteke na taksi stajalištu šempio i zovu me servantes ništa me ne boli vozim taksi po rubu smrti svoje žmire čitam pessou obrezano srce ko mi šta... - [Jelena Kostić, Paunov krik](https://libartes.rs/jelena-kostic-paunov-krik/): Paunov krik Bura je besnela tri noći. More je tražilo dug. Niko od ostrvljana nije mogao da zna zli usud. Voleli bi da se sete. Da pronađu suvislo objašnjenje. Trag je u jedinoj krvavoj stopi. Ostaci broda su lelujali na uzburkanoj vodi. Iz naručja tirkiza bacane su okrzle drvene daščice. Ostrvo nije udaljeno, ali niko često ne odlazi na kopno. Retki su bili i posetioci. Turizam je zamro posle tri uzastopne smrti za svega godinu dana. Ostrvljani su u dugim i tamnim noćima, uz pesmu svitaca kratkim rečenicama govorili o događajima. To su bile one turističke ture koje su na... - [Mladen Šljivović, Trinaest pesama o učenjima zen kaluđera za let preko Atlantika](https://libartes.rs/mladen-sljivovic-trinaest-pesama-o-ucenjima-zen-kaludera-za-let-preko-atlantika/): Trinaest pesama o učenjima zen kaluđera za let preko Atlantika   1. kupi pet avionskih karata ostavi jaknu i ranac na neko od sedišta pusti pet različitih filmova i ispruži noge naruči pet viskija i pretvaraj se da meditiraš   2. zamoli pilota da stane i napravi pauzu za cigaretu ako te odbije popni se na krov zauzmi položaj za molitvu posmatraj kako kolutovi dima nestaju u daljini   3. sačekaj da svi pomisle da su ptice tad ih probudi rečima Karla Marksa revolucija se ponavlja onima koji nisu spremni da je dožive   4. ušetaj u biznis klasu otmi... - [Milan Živanović, Zlarin](https://libartes.rs/milan-zivanovic-zlarin/): Mikro putopis Priče sa Zlarina   „Zlarin, mali otok brnistre i smilja Još i danas stoji kraj pučine sive, Reci mi, moja koljevčice sinja, Masline tvoje jesu li još žive?“ (Vesna Parun) Ako se s Puta ruže uputite ka Šunjkinoj, Kazinoj, ili Dragama, učiniće vam se da ste u nekoj bajci. Zapravo ste na Zlarinu, ostrvu u šibenskom arhipelagu, dakle tačno je – vaša letnja priča sadrži bajkovite elemente. Divlji origano, ruzmarin i lovor dvore maslinjake. Stabla s kojih vise zeleni plodovi, koji na kopnu obično borave u teglama, stražare na ulazu u gustu borovu šumu. Na ostrvu nema automobila,... - [Milan Živanović, Vis, Komiža i poneki čovek](https://libartes.rs/milan-zivanovic-vis-komiza-i-poneki-covek/): Vis, Komiža i poneki čovek   Luc namye cipati: i charpiti mrixu, A pach putouati: ch Visu na Chomixu. (Petar Hektorović, Ribanje i ribarsko prigovaranje, 1555) Mnogi dobro znaju da je u čovekovoj prirodi da uvek pomalo očajava, da neguje nemire i odsustvo harmonije. Ipak, čim se nogom kroči u Split, pa na trajekt Petar Hektorović, ti se mali strahovi raspršuju baš kao i morska pena koja okružuje sve što se nađe u vodi. Za nešto više od dva sata brod stiže do ostrva Visa, pa sve nelagode ostaju na kopnu, kao zaboravljeni prtljag koji nikome i nije potreban. Iz... - [Marija Marković, Upotreba plodova](https://libartes.rs/marija-markovic-upotreba-plodova/): Upotreba plodova kada se sve sabere u mom stomaku nikada odsustvo straha slika koja umiruje: negde među makijom kupujemo magarca i nekoliko redova maslina sadimo hortenziju pred spavanje proveravamo napuklost smokava iz bašte otvorenih usta u moru čekamo kišu umesto bibera ponovo sušimo mirtu Samonikli ruzmarin uvukla si prste u tople prevoje kože jednom su to bile dečje mrvilice za snove njima razgrćeš igle bora u rukama nosiš pinjole presvučene u ljubičastu prašinu zaklinješ se ponovo ćeš biti to dete i već mirišeš na ostrvsko bilje u tvoju kosu naselilo se more kažeš: gde god da odeš ponesi ovo parče... - [Slobodan Hrnjak, Žvake "Hollywood"](https://libartes.rs/slobodan-hrnjak-zvake-hollywood/): Žvake „Hollywood“ Po petoparac sam sklanjao u stranu Lagao mamu „tako mi teta dala“ svaki put kad se vratim iz samoposluge. Krišom kupovao te najslađe žvake od iste one tete, „nećemo reći mami“. Natapirana kosa poput Olivere Katarine Oči našminkane Marija Kalas Marama lepo vezana poput Nede Arnerić na biciklu Prsti dugi, nokti karmin crveni, Elizabet Tejlor. Zamišljao sam da se ispod radnog mantila oblači kao Beba Lončar. Obožavala je filmove, jugoslovenske, strane. Sretao sam je kada sa mamom odem u bioskop. Nosila je rukavice i dolazila sa mesarom iz samoposluge. Nisam znao gde pre da gledam. U platno ili... - [Ana Racković, Ognjena](https://libartes.rs/ana-rackovic-ognjena/): Ognjena U osmom mesecu nosim te pod srcem I čitam 23 knjige u Zemunskom parku za ispit Istorija drame Kažu mi – mlade majke biće domaćice sa tek načetim indeksima Još ne znaš ni da prijaviš ispit kažu mi a radiš CTG Deluje da znam šta radim Dok mi pirinač svečano pada preko glave i kotrlja mi se niz venčanicu ispred Crkve Svetog Marka Stojim a padam Dok shvatam U sve ovo i tebe sam uvukla Bacam bidermajer A i ja bih da poletim sa njim Ti noću spavaš Ja noću učim između dva dojenja i bolova u grudima Da... - [Milica Špadijer, A Little Autopsy](https://libartes.rs/milica-spadijer-a-little-autopsy/): A Little Autopsy Translated by Filip Čolović I sit in my room in Leningrad We’re having a little autopsy I cut open the chest and made a Y-incision It is by that letter that we know without a doubt that someone in a movie is dead I go over the organs, one by one This is his heart it weighs 320 grams Because it is a bit heavier than the hearts of other people I put it back The lungs are beautiful with almost no trace of my smoke I am very happy and I put them back The liver... - [Nora Prekazi Hoti, Three tens](https://libartes.rs/16787-2/): Three tens Dvadesete su šljašteće disko kugle Dvadesete su ljudi, ljudi, ljudi Dvadesete su smrznuti jogurt od šumskog voća Dvadesete su dugokosi mladići Dvadesete su glad Dvadesete su rasklimatane sofe sa mrljama od alkohola i rupama od cigareta Dvadesete su letnje haljine boje šampanjca Dvadesete su više glukoze, manje vlakana Dvadesete su pune tuđih telesnih tečnosti rasutih po podu kupatila Dvadesete su mladići veoma kratke kose i bledih lica Dvadesete su pune opskurnih bendova Dvadesete su hidratantni sprejevi za lice Dvadesete su snežni maraton istrčan na štiklama Dvadesete su ispunjene retkim knjigama, umesto mediokritetima Dvadesete su manje slojeva odeće i... - [Uvodna gozbena reč](https://libartes.rs/uvodna-gozbena-rec/): UVODNA REČ Kakva je prolećna gozba? Nenametljiva, lagana, ali energična. Sočna, ali ne teška. Slatka. Ima dodatih i prirodnih šećera, ali nema zaslađivača. Naša gozba je roze gozba. Zašto roze? Ne znamo. Osećamo da je u redu da bude roze, da miriše na jagode, makaronse i jorgovane. Na našoj poetskoj trpezi u ovom broju nalaze se Valentina Bakti, Marko Đorđević, Jelena Žugić, Đorđe Simić, Milica Špadijer, Jelena Pilipović, Jovana Račić, Katarina Sarić, Olja Runjić, a od prevedene poezije pesnikinje Nora Prekazi Hoti i Misumi Mizuki. Prozna trpeza donosi priče Marije Krtinić Veckov, Sare Kopeczky, Andree Popov Miletić, Julijane Matanović, odlomak... - [Julijana Matanović, Ćevapi nakon korone](https://libartes.rs/julijana-matanovic-cevapi-nakon-korone/): ĆEVAPI NAKON KORONE   –  Čim se otvore restorani, idem na ćevape – rekla sam svojoj dobroj prijateljici. –  Možeš ti iz Bosne, ali Bosna iz tebe ne može – odgovorila mi je. I restorani su se otvorili, i ja sam se, među prvima, našla u ćevabdžinici nedaleko od našeg stana. Nisam otišla samo jesti, nego i meračiti. Za susjednim stolom, udaljenim po epidemiološkim preporukama, sjedila su dvojica muškaraca i velikom brzinom umanjivala svoje jumbo porcije. Razgovarali su glasno. Krizni stožer nije ništa rekao na koji decibel moramo uštimati svoje glasnice na otvorenom, a na koliko u zatvorenom prostoru. Prema... - [Andrea Popov Miletić, Fama o njoj](https://libartes.rs/andrea-popov-miletic-fama-o-njoj/): Fama o njoj   Nijedno drugo povrće prema kojem se ponašamo kao prema voću nema ovako naročit status. Ume da razočara, zahteva poseban ritual, odabir, znalačko kuckanje – kakva je peteljka, kakva je fleka, kakav je zvuk. Obično nemamo pojma, odglumimo ulogu koja nam je dodeljena, prodavac odigra svoju, a posle toga – sve je lutrija. “Hoćemo da je kupimo?”, izgovaramo svečano. Tako nikad ne bismo izgovorili: “Hoćemo da kupimo narandžu?” ili “Mogli bismo danas da odvalimo jedan paradajz.” Pravimo za nju mesta u frižideru. Mislimo zbog nje unapred. Uglavnom je donosi pater familias i rukovodi njome, jer je teška... - [Olja Runjić, Baba](https://libartes.rs/olja-runjic-baba/): zaova Marija je nosila jednostavne haljine s prednjim kopčanjem u tepsije i lonce slagala orahnjače brudete paštašute svaka cika prisjela svako jelo uspjela začiniti pogledom za nju smo odrišene lađe voljenog brata nejač nečešljana nit kravatu svezati nit ženu odabrati sebi nije znao al sve što bi skuhala taj je hvalio na sva usta pojio nebi da je muž nebi da su djeca baba baba je stanovala u jednosobnom stanu uz prugu pored vagona s koksom susjeda Zija bi donijela jaja i krumpir s pazara pa bi se nakašljala ko da joj je sam čađavi đavo pljunuo u kafu baba... - [Mizuki Misumi, Ako bi sutra, svet...](https://libartes.rs/mizuki-misumi-ako-bi-sutra-svet/): Ako bi sutra, svet Ako bi sutra svet morao da se završi, šta bi radio? želeo bih da jedem dobru hranu. A ti, ako bi sutra svet morao da se završi, šta bi radila? želela bih da posejem semenje. Da poraste mnogo cveća. ali ako se svet završi, sigurno ni cveće neće procvetati onda bih želela da letim po nebu, kao ptica. treba trenirati da bi se letelo po nebu. a kada bi za jedan sat svet morao da se završi šta bi radila? znaš, nisam nikada razmišljala o tome. ja bih nastavio da ćaskam sa tobom kao sada. a... - [Valentina Bakti, Na mestima na kojima te nema](https://libartes.rs/valentina-baktijarevic-na-mestima-na-kojima-te-nema/): [vc_row][vc_column][vc_column_text]na mestima na kojima te nema priviđaju mi se autobuske stanice pseće oči i moje jasne namere ti ne ne nalazim ništa trajnije od pokreta mrtvi žvaću topli hleb hodaju iz krajnosti u krajnost ja ne možda bi trebalo da upamtim redosled mesec jupiter venera ti i ja kad se vratiš hoću da sednemo ni tamo ni ovamo ovde da ne mislimo gde ćemo da stignemo u međuvremenu provlačim te kroz tuđe stranice i čekam testo da naraste da mrtvi ne ostanu gladni ti kako si Valentina Bakti rođena je 1995. godine u Prokuplju. Pored pisanja i prevođenja poezije, Bakti... - [Masimo Đeci, Poslednji Kativikov pozdrav](https://libartes.rs/masimo-deci-poslednji-kativikov-pozdrav/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Masimo Đeci Kativikov poslednji pozdrav Sa italijanskog prevela Milena Ilić Mladenović Čak mi i večeras nešto govore iza leđa. U hodniku, ili u toaletu, da se ne čuje. Šapuću nerazumljive reči. Ponekad uspevam da uhvatim neku, „bolest“, „pregledi“, „sutra ujutru“. Kada jedan od njih dvoje uđe u moju sobu, pravim se da spavam. Čujem ih, ili me On upozorava, iz svog ugla između ormara i ogledala. Pomera crnu ruku, onu sa četiri prsta, i otvara usta. Razumem i okrećem se na drugu stranu. Miluju me, pitaju me da li mi je dobro. Gunđam. „Treba da uzmeš lek, hajde, mama“... - [Branka Smoje, Šalša](https://libartes.rs/branka-smoje-salsa/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] ŠALŠA „Ni vrata ne valja svakome otvarati, A kamoli dušu“ (nepoznati autor) Imam svoju plažu. Zovem je žutom. Zbog jednog žutog kontejnera za plastiku koji stoji na ulazu. Parkiram kraj njega. Slažu se kontejner i moj auto. Po boji. A  i po izgledu. Volim moju plažu. Godinama se tu kupam, od proljeća do kasne jeseni. Neke ljude srećem skoro svaki dan. Postali smo dobri poznanici. Malo popričamo, pitamo jedni druge kako smo. Raspitamo se tko nedostaje, i zašto nije došao na kupanje. Ponekad doznam neke nove stvari, čujem za nova događanja. Gospodin s perajama na nogama, prije kupanja, obično... - [Jelena Pilipović, Jerusalimska gozba](https://libartes.rs/jelena-pilipovic-jerusalimska-gozba/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Ženski ditiramb Često sam čaša od srebra, teško lomljiva i glatka. Ulivaju se u nju vina iz mnogih vremena, dopremljena iz vinograda čudnih imena, usuta rukama vinotoča što raznim jezicima govore, al’ uvek prospu poneku kaplju na sto od ebanovine i ahata. Skriveni iza dovratka, vinogradari zveraju. Pogled ih svrbi dok se pitaju hoće li vitka srebrna čaša isisati ukus straha, ušao u njihova vina još dok behu semena. Često sam čaša od srebra, teško lomljiva i glatka. Još uvek čekam da ukapljem u nju. Jerusalimska gozba Ovde raste smokva, laju psi i neko će uskoro ubrati šljive. Moja... - [Milica Špadijer, Autobiografija](https://libartes.rs/milica-spadijer-autobiografija/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Autobiografija Ja sam strašna žena Večno uplašena Svega mi je malo A previše stalo Žena malo lenja Željna vaskrsenja Žena koju prsti Peku kad se krsti Čudo Muž i žena sede Pogledaj Pao je sneg u Aleksandriji Kaže i zagrli je Šta jede krtica u šumi Nepodnošljiv je dan Opet nemam oči Ruke su mi samo debeli prsti s kandžama Šta jede krticu u šumi Ako te zanima Zamisli da si ona Ružna i slepa Krticu u šumi jedu kritika I autorefleksija Nesigurnost I vera u stvarnost Budi moja krtica u šumi Lakše je kad smo dve A i... - [Katarina Sarić, Jedna pjesma](https://libartes.rs/katarina-saric-jedna-pjesma/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] *** Opet pita s krompirom za večeru i ta vječito masna tepsija koju ti moraš da pereš uvijek isti film: scena prva na repeat Skačeš od bijesa što nisi stavio soma na Juventus Ja otvaram mejlove sve iste sadržine: Poštovana, ne primamo rukopise Poštovana, nismo u mogućnosti da objavimo Vaš rukopis Poštovana, zatrpani smo za period od naredne dvije godine Mijenjaju se samo imena tvojih klubova i mojih izdavača na sekvenci Pretvaraću se da me je baš briga da sam za sve njih ionako prekvalifikovana da ne perem prozore na novim zgradama od plavog stakla da ljulja me Kafka... - [Jure Perišić, Recept za Cheesecake](https://libartes.rs/jure-perisic-recept-za-cheesecake/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Recept za Cheesecake   Otac nije znao spremati kolače. Njegova verzija kuhanja sastojala se od pripreme: luk, mrkva, kapula nasjeckana na komadiće veličine ma, dobro je to. Onda bi sve ubacio u lonac ili pećnicu i sjeo na balkon čitati subotnji Jutarnji. Ne znam kako se cheesecake našao u njegovoj kutiji za recepte (niti zašto je imao kutiju kada je uvijek je spremao četiri ista jela). 300 gr mlevenog plazma keksa (1 kutija) Nakon dvije čaše vina otac bi umislio bi da je chef francuskog restorana, bacio bi krpu preko ramena pa stao mahati rukama kao da se fažol... - [Aleksandar Tanurdžić, Lakrimarijum (odlomak iz romana)](https://libartes.rs/aleksandar-tanurdzic-lakrimarijum-odlomak-iz-romana/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Lakrimarijum je priča o nerotkinji Ani Katić. Glavna junakinja susreće se sa anamnezom nemogućnosti začeća i procesom vantelesne oplodnje. Vođena željom, (ne)svesnom težnjom koja je otuđuje od porodice, prijatelja, pa i nje same, Ana gubi – dobija i svodi sve na nulu (0). Aleksandar Tanurdžić dotiče se uloge društva koje junakinju obeležava nepodobnom, nedostojnom i nepotpunom. “Lakrimarijum” je psihološki roman, koji obrađuje realnu tematiku – sukobe smeštene u nutrinu pripovedačice, kroz čiju utrobu progovaraju sve žene nerotkinje. Jer one se pišu jedinim što bi belinu papira moglo da ispuni – suzama. Ali „Ana ne plače. Ona je sva postala LAKRIMARIJUM (lat. Lacrimarium – posuda za sakupljanje suza).” Pred čitaocima... - [Sara Kopeczky, Lonac](https://libartes.rs/sara-kopeczky-lonac/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Lonac   Rekao je: zagrabite i jedite koliko vam duša hoće. Duša hoće. Duša neće. Voli nas. Ne voli nas. Latice otpadaju po trpezariji kao krušne mrvice. Prvo je bio stol. Ne, lonac. Prvo je bilo maslinovo ulje i češnjak i kapula. Potom je došlo meso. I kost. Na kraju je došao čovjek. Ušao je u praznu sobu. Na sredini je bio stol. Na sredini je bio lonac. Lonac je bio veliki, čelični. Lonac koji preživljava ratove. Sestra i ja smo kuhinjska gerila. Sagnutih glava u rovovima. Otac udara kutlačom o stijenke lonca. Ding – dong. Hajmo, djeco. Zna... - [Jovana Račić, Eden](https://libartes.rs/jovana-racic-eden/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Eden svet truli. ništa mu ne znači ogoljena jabuka. uvek nečija. praznina postaje statistika. na vestima javljaju brojeve: zaraženih, umrlih i hospitalizovanih. ne podlažem kalkulacijama. muškarci me pune tečnošću i frustracijama. jabuka-pita. evi do grla. greh na usta ulazi. onda gurneš dva prsta duboko –jabuka, pita, greh. kroz usta. na usta. u usta- da je uzela nisi. U nekim se danima gubimo više nego inače na 91. strani pesnikinja je proterala zver iz svog dvorišta. u članku je pisalo: jedan atom veći je od kosmičke celine. ići ćemo kući, čitati Bernharda i rendati jabuke. ići ćemo kući i misliti... - [Gozbeni leksikon](https://libartes.rs/gozbeni-leksikon/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16824″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] DA ZNAŠ DA ĆE SUTRA BITI SMAK SVETA, TI BI…? Jovana Račić: Pozvala bih simpatiju da razgledamo arhitekturu, popila jedan Berry-Berry i prepustila se slučaju. Đorđe Simić: Sigurno ne bih bio jedan od onih glavnih likova koji svim silama pokušava da se spasi i pronađe neko skrovište – dočekao bih ga u svom stanu, okružem ljudima i stvarima koje volim. Sit i pripit. Marko Đorđević: Slagao da mi je rođendan. Tako bismo smak sveta pomešali sa pesmom čije reči svi znamo napamet. Jelena Žugić: Sačuvala bih u džepu semenku omiljene voćke sa gozbe. I... - [Đorđe Simić, Žeđ](https://libartes.rs/dorde-simic-zed/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] žeđ u dubinama tame kožu menjam poput zmije svlačim se i izrastam daleko od ljušture čoveka koji sam mogao da budem žeđ moja kopa novu rupu zavlačim se sam svoj otrov pijem rat je, ljubavi i bombe padaju ulicama kojim hodam ukoliko probaš držati mi ruku usred bela dana armija naoružanih čela spremna je za napad pred budnim okom rođenog grada skrivamo se iza zidova iza mraka rat je, ljubavi nama svakog dana za vas koji ne znate vekovima nežnosti smo čuvali od radoznalih prolaznika ne dajući povoda da u našem smeru dva puta se pogleda niti da za... - [Ljiljana Pticina, Gozba](https://libartes.rs/ljiljana-pticina-gozba/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Gozba Oko pola šest je posle podne. Grupa tamnoputih ljudi urednih frizura protrčava pored sportista lokalnog kluba. Njihov sprint je bolji od tehnike sportista. Oni trče za život. Sportisti trče za medalju. U oba slučaja u pitanju je igra i prelaženje do određenog nivoa. Sportistima aplaudiraju, nemaju prepreke do vremenskih uslova tokom trke, potom svoje snage, motivacije i treninga. Ovoj drugoj grupi niko ne aplaudira, čak ni kada igru pređu. Možda dobiju šansu za nov život nakon meseci provednih u prljavim svratištima, na zimi na koju nikako nisu navikli, uz povike, psovke i guranje policije, žandarmerije, uz batinanje, oduzimanje... - [Marija Krtinić Veckov, Krevetac](https://libartes.rs/marija-krtinic-veckov-krevetac/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] KREVETAC   Oči se lako naviknu na mrak. Tama je neizdrživa samo prvih par sekundi. Već trenutak kasnije čini nam se da svetla nikada nije ni bilo. Uši su mi bile pune vode. Donela je sa sobom tišinu, kao da je žuti vosak koji, ukapan u ušni kanal, pravi tvrdi čep. Gluvoća mi je prijala više od plivanja. U mojoj glavi strujali su talasi kao u morskoj školjki. Nisam više zamahivala rukama. Dozvolila sam vodi da me nosi bez cilja kao brod bez kormila, nadajući se da ću se na kraju negde nasukati. Bila sam na morskoj pučini, a... - [Marija Krtinić Veckov, Materice](https://libartes.rs/marija-krtinic-veckov-materice/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] MATERICE   Branka je popodnevnu kafu pila na terasi. Sa njom su bile i Miška i Jaga. Sedele su na dečjim stoličicama pored veli­kog plastičnog stola. Od tvrdog sedišta čuvali su ih šareni jastuci šiveni po meri. Miška, plišana igračka u obliku miša, bila je u crvenoj haljinici sa mašnom od istog materijala oko glave, dok je Jaga, mekano belo jagnje, imala plavu suknjicu i roze majicu. I njih je Branka sašila po meri još pre trideset godina. Mišku i Jagu našla je na tavanu dok je pokušavala da raščisti sav krš koji se sakupljao decenijama, skriven iznad njihovih... - [Marko Đorđević, Snohvatice](https://libartes.rs/marko-dordevic-snohvatice/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Ikarov pad Trideset i pet godina nema glasa o Milutinu. Spustio se do reke kratko posedeo na čamcu popušio cigaretu drugu ugasio na pola. Istog dana deda je našao ranac i od sunca požutele novine. Na rubu grafitnom olovkom načinjene skice ptica i dvaput podebljano pitanje gde putujete? Svake godine deda kadi kuću za krsnu slavu. Stojimo mirno i ponavljamo za njim molitve Svetom Nikoli za putnike, nasukane i izgubljene. Kad god se prekrsti, krišom pogleda u vrata. Do kasno u noć, vadi sitne kosti iz ribe. Kad ptica iz časovnika oglasi pun sat, glasno uzdahne. Mi se ne... - [Jelena Žugić, Ustalasaj taverne zadimljene od nepoznatih jela](https://libartes.rs/jelena-zugic-ustalasaj-taverne-zadimljene-od-nepoznatih-jela/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] USTALASAJ TAVERNE ZADIMLJENE OD NEPOZNATIH JELA San o flamenko plesačici I Za trpezom okupljeni srednjovekovni vitezovi iz opustelih okruga. Pregladneli neznani kraljevi raspisali su proglas: duž svih država traže flamenko plesačicu. Svitak pergamenta narastao je do poda i korenja narandži koje rajskom aromom svakog aprila čine da Sevilja siđe s uma. Na ekvatoru stola moji probuđeni nožni prsti u čelu trpeze golemi zubi i zategnuta gitara mog budućeg lava. On traži okeanski duboke gradove ujedinjene u srce jednog instrumenta i globus – majušan kao zrno kafe – koji puca pod mojom požudom. S grbom varoši preko srca konjanici za... - [Bojana Vunturišević: Sve je ljubav i ljubav je svuda](https://libartes.rs/bojana_vunturisevic_sve_je_ljubav/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Bojana Vunturišević: Sve je ljubav i ljubav je svuda   Vjerujem da nisam jedina koja zadnjih tjedana ima „Ljubav“ na repeatu, opčinjena zaraznom melodijom i genijalnim videospotom koji ju prati. Od autorice ništa manje nisam ni očekivala, visoke standarde udarila je već svojim albumom prvijencem „Daljine“ koji nakon pet godina i dalje zvuči svježe i aktualno. S Bojanom razgovaram pjevušeći „počnimo ljubav ispočetka…“ Razgovarala: Tena Lončarević Autorke fotografija: Jelena Janković i Vedrana Vukojević [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_single_image image=”16601″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d”][vc_empty_space][vc_column_text]Pa, da krenemo ispočetka, od prodornog glasa Beti Đorđević čije pjevanje o ustajaloj ljubavi muškarca i žene značenjski proširuješ pitanjem „ma gde... - [Reč urednice, Daljine](https://libartes.rs/16559-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text]Nismo mogle da znamo da će tema “Daljine”, poput neke čudne vradžbine, ovoliko odgoditi izlazak broja. Usled različitih privatnih i poslovnih izazova, koji uvek uspeju u misiji da nas odvoje od sebe (ali kasnije i vrate sebi), Libartes nas, ipak, uvek čeka – uvek dovoljno blizu, uvek dovoljno strpljiv. Zahvaljujemo se svim autorkama i autorima, saradnicama i saradnicima, čitateljkama i čitaocima na strpljenju i poverenju. Želimo vama kao i nama da u novoj godini premostimo što više daljina i da budemo blizu jedni drugima, a to ćemo ako najpre budemo blili blizu sebi. Zato, živeli i čekamo vas na prolećnoj... - [Patricija Kavali, Uvek otvoreno pozorište](https://libartes.rs/patricija_kavali/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Uvek otvoreno pozorište Sa italijanskog prevela Milena Ilić Mladenović   Ljubavi – prave ili lažne, Budite ljubavi! Krećite se srećne Ka praznini koju vam nudim.   Blaga sam i pažljiva negovateljica Ove trome ljubavi: Brinem i igram se I ne ljutim se, to malo potreba Koje ima – zdovoljavam, Pripremam dobre večere i odlazim u krevet. Zatim, iznenada kažem, ali Samo sebi: „A ako ga ubijem?”   Ali gde da idem sada, gde ću ići, Ove noći koja je počela kasno i već se završila? Pokušala sam sa trotoarom punim snega Klizala sam kroz Njujork na zaleđenom ivičnjaku. Mogla... - [Velid Beganovic Borjen, Tiho pod obrazima: Razglednice iz Moravske](https://libartes.rs/velidbeganovicborjen/): [vc_row][vc_column][vc_column_text][modula id=”16584″] [modula id=”16585″] [modula id=”16586″] [modula id=”16587″] Velid Beganović Borjen autor je zbirke pjesama Priručnik za levitiranje (Slovo Gorčina, Stolac, 2013.) nagrađene Nagradom Mak Dizdar 2012 g. Pjesme, eseji, kratke priče, te prevode sa engleskog objavljivao je u časopisima Symposion, Gračanički glasnik, Strane, P.U.L.S.E., NE-MA, Novi plamen i drugdje. Literaturu pisanu izvorno na engleskom te likovne radove objavljivao je u časopisima FOLIO, High Shelf, Rattle, The Maine Review, AZURE, EcoTheo Review, IceFloe Press, The Esthetic Apostle i slično. Poezija mu je uvrštavana u više antologija, najskorije u dvojezičnoj Antologiji mladih bosanskih pjesnika (Vakxikon, Atina). Gostujući je urednik dva američka časopisa za poeziju, Palette i Frontier. Živi u Češkoj.... - [Domagoj Burilović, Dorf](https://libartes.rs/domagojburilovic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text]Slavonija se u 19. st. naseljava stanovništvom iz svih dijelova Austro-Ugarske. Eksploatacijom šuma i zemlje počinje nagli gospodarski razvoj. Velika i brojna sela postaju osnovna demografska i urbanistička jedinica. Doseljeni Nijemci vrše najveći kulturni utjecaj na selo kroz jezik, obrte i – arhitekturu. Gradnja pečenom ciglom mijenja dotadašnju gradnju blatom što bitno podiže kvalitetu života. Nastaju dva tipa kuća – zabatni (agrarni) i uzdužni (obrtnički). Objekti se dekoriraju historicističkim i secesijskim ornamentima kojima seljaci nevješto kopiraju gradsku arhitekturu, te su takve kuće jedina kulturna baština mnogih sela. Ironija je povjesti da su Nijemci naseljavali Slavoniju i podizali kvalitetu života, a... - [Miroslav Mićanović, Nevidljivo prošlo](https://libartes.rs/16289-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Nevidljivo prošlo Ekran je pun riječi i loših početaka. Prozor je pun ptica koje ubijaju druge ptice. Perje se sliježe na krošnje bijele od njihove smrti, od nadolazeće studeni. O čemu se tu radi, muči ga. Ekran bljeska prepun znakova, slova i bjeline slične onoj koja ostane kad bezumne ptice ubijaju jedne druge. Obuzima ga nevidljivo i obuzima ga prošlo: kao bjelina, kao nadolazeća zima, kao studen. Miroslav Mićanović, rođen 1960. godine u Brčkom. Živio u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju, prozu i kritike na radiju, u dnevnim novinama i časopisima. Tekstovi su mu nagrađivani... - [Dražen Katunarić, Gdje smo ono stali?](https://libartes.rs/16283-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Gdje smo ono stali? Stali smo na vrhu jajačke tvrđave između zubaca kruništa kojih sam nabrojao trinaest na dan početka rata Rusije protiv Ukrajine stali smo na kost, ruševinu, rupu na krovu izrešetane kuće na sjećanje kamena s uzidanim brazgotinama stopala koji kotrlja se kroz mašikule isprane krvi vojske su dolazile i odlazile s tvrđave štitili su je nekadašnji napadači napadali nekadašnji branitelji uvijek su opkopi, viziri, prsobrani, šprljci i valoviti bedemi nečemu služili, čim postoji tvrđava postoji i silnik tko je žudi zaposjesti čovjek je možda rođen da navuče dlakavu kostrijet, pripaše oružje i grčevito se brani nesreća... - [Sanja Postfestovska, Prihvatimo daljine](https://libartes.rs/16231-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Prihvatimo daljine Piše: Sanja Postfestovska It looks a lot better from up here than it does down there, dont it? Yes. It does. There’s a lot of things look better at a distance. Yeah? I think so. I guess there are. The life you’ve lived, for one. Yeah. Maybe what of it you aint lived yet, too. Cormac McCarthy, Cities of the Plain Blizina bi, nasuprot daljini, kako se to uobičajilo u našem shvatanju, predstavljala nešto srcu blisko, razumljivo, toplo, dok su daljine te koje su hladne, izmaknute i nedostižne. U blizini tražimo podršku, prihvatanje, ljubav. Istomišljenike očekujemo u svojoj... - [Irena Skopljak Barić, Prva od takvih noći](https://libartes.rs/16226-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Mama. Čuvarkuća. Nikad nijedan cvijet Sukulent Začinsko bilje Nisam uspjela postaviti na noge Kao ti, Čuvarkuća je lagana za uzgoj Rekla si I eno je Čuvarkuća se suši Ne može se u uho nakapati koliko je suha Što da radim Pitam te u pjesmi jer preko telefona ne smijem Sram me A tako si lijepo objasnila Gdje treba stajati Koliko joj vode dati Što sa suncem, kišom i oblacima Čuvarkuća treba biti vani vani Nikad nijedan cvijet A cvijeće je nemoguće lijepo Cvijeće je poezija Roman Esej posvećen egzistencijalizmu Na mom je balkonu cvijeće Kratka priča Strašno kratka priča... - [Mehmed Begić: Udaljenosti ne postoje, tek čovjek koji se podvojio](https://libartes.rs/mehmedbegic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Udaljenosti ne postoje, tek čovjek koji se podvojio   Teško da postoji poželjniji sugovornik na temu daljina od pjesnika Mehmeda Begića, rođenog Čapljinca čija su prebivališta obuhvaćala egzotične krajeve poput Nikaragve te otoka Hispaniole u Dominikanskoj Republici. Iako je pjesnik  daleko, kad god čitam njegove tekstove, osjetim začudnu bliskost i prepoznavanje. Mešin poetski svijet prostor je za sebe, autentičan u svojem prepuštanju slatkom porazu u odnosu na prolaznost, melankoličan, usamljenički, istodobno duboko uronjen u glazbu i filmsku umjetnost.  S njim razgovaram o osjećanju doma/domovine, pitanju pripadnosti, daljinama i njihovom poništavanju.   Tvoja je biografija neobično bogata adresama, živio si... - [Svetolik Jozić, Bolje tridesete, o pesničkoj zbirci „Tridesete nisu ono što smo zamišljali“ Aleksandre Jovičić Đinović](https://libartes.rs/16203-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Bolje tridesete, o pesničkoj zbirci „Tridesete nisu ono što smo zamišljali“ Aleksandre Jovičić Đinović Piše: Svetolik Jozić   Ništa nije onako kako si zamišljao! Ćuti, pusti me da bindžujem Bolji život, eto Kokana se smuvala sa Guzom! I papagaj mi okrenu leđa, mirno je odvrnuo Bolji život na blutut zvučniku koji sam mu onomad kupio. Otvorio sam knjigu i pokušao da uđem u nju, da se sakrijem u neki stih ili celu pesmu. Saška me je ovaj put iznenadila, vrlo prijatno. Male narativne sličice i jedan beg u daljine, u tridesete koje su mi bile pre trideset godina. I... - [Ana llić, Andromeda](https://libartes.rs/16194-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Andromeda Srela sam Budućnost u snu, slučajno I opet će da dođe Znam kako će taj susret izgledati Stojim pored autoputa Ona prilazi kolima i staje pokraj mene Samo da bih osetila neprijatnost njenih pitanja. koliko imaš godina, pitaće Zašto si sama Reći ću da čekam nekog. neću otkriti da ti opet pišem pesme Nasmejaće se, jer zna istinu On još nije spreman za tebe, reći će zanemariću njenu grubost i ismevanje na putu sam za Andromedu, ponavljam čekam prevoz Reći ću glasno, sa nadom da će me pustiti, Možda i sama verujem u to. Ona postaje još grublja:... - [Nina Živančević, Putovanje kroz Meksiko](https://libartes.rs/putovanjekrozmeksiko/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Putovanje kroz Meksiko Piše: Nina Živančević Kada mi se po prvi put ukazala prilika da vidim Meksiko, u devetoj deceniji dvadesetog veka, zbunjeno sam pogledala lice starog indijanskog turističkog agenta: u koji Meksiko bih volela da idem? Pojam Meksika, Zemlje vladajućeg sunca, obuhvata mnogo kulturnih segmenata, perioda istorije, geografskih područja- centralni deo, sa Meksiko Sitijem nije isti onaj Meksiko drevnih piramida Čičen Ice koji takodje izlazi na more, na plavetne plaže Kankuna i Akapulka. To je zemlja koja se takođe vekovima borila sa zemljotresima i požarima , koliko i sa smenom vladajućih dinastija, sa evropskom, zatim severno-americkom kolonizacijom i... - [Ivan Novčić, Doručak sa Diogenom](https://libartes.rs/ivan-novcic-dorucak-sa-diogenom/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Daljine ponekad bih ležao na kauču i gledao u jednu tačku na zidu ne pomerajući svoje telo satima možda je ta tačka bila misao o tajnama koje nosimo sa sobom poput neistraženih rečnih relikvija znao sam tako da ležim danima i mislio: kako bi bilo lepo zgaziti neku naduvenu žabu na pločniku nogom zgnječiti sluzave ostatke tela ili udariti neprijatelja pesnicom (to je ubedljivo najlepši osećaj koji je civilizacija podarila čoveku) možda zadaviti svoju dragu dok joj vrat pucketa kao samleveno drvo u šumi ležao bih tako godinama neispavan razmišljajući o kolebanjima šta se nalazi tamo preko praga mogao... - [Rade Šupić, Po instrukcijama umrlih](https://libartes.rs/rade-supic-po-instrukcijama-umrlih/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] 2067. godina i verovatno odumiru pčele korenje će zadržati tajnu borovi mi pomažu da ostanem ono što jesam šišarka koju na putu do igrališta šutira dečak Postaje moja ili tvoja relikvija iz koje ćemo se izleći kada stopala konačno dostignu brzinu sunca Svakodnevna upotreba smisla Kada obavim otkos mravi misle: kraj sveta jer je moje korišćenje sečiva nesavesno Obično ne prođe ni ceo dan a skupština izglasa sledeće : skida se gromobran naručuje se zaštita od čoveka Neki ugledni mrav će 28. avgust proglasiti za dan žalosti u zavisnosti da li sam bio zamišljen ili ne Hatsuyume 22 Dok... - [Adem Deniz Garić, Priče](https://libartes.rs/ademdenizgaric/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Šampion na Dvadeset šestoj Ulica kojom najčešće vozim se zove Dvadeset šesta. Podijeljena je na istočnu i zapadnu, da bi na izlazima iz Grada prešla u rutu 20 koja povezuje nekoliko država. Od Nju Jorka, preko Pensilvanije do Ohaja. Na onom dijelu kojim svakodnevno vozim ova se ulica ni po čemu ne izdvaja od ostalih. Osim možda po tome što je poznata kao nevidljiva granica između gradskog geta gdje su kuće načičkane i predgrađa koje se raštrkano, neprimijetno penje uz blaga brda. Dvadeset šestom, lokalci će reći, nije sigurno voziti kasno noću. Mada, ni usred bijela dana nije ništa... - [Đoko Zdraveski, Vojnici](https://libartes.rs/doko-zdraveski-vojnici/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] vojnici jednostavno je: u onog preko puta sebe pucao li bi, iako ga prvi put u životu vidiš, samo zato što vam je neko odozgo rekao da ste jedno drugom neprijatelji? a taj preko puta tebe kod kuće ima ženu i djecu, kao za početak priče. noću njegovi stari ne spavaju. majka mu čisti rižu u trpezariji, otac leži na leđima i zuri u tavan spavaće sobe. ima i psa i mačku i pamuk čuva u pupku. voli igrati šah sa starcima u parku, a u rancu šeta neku knjigu o smislu života. bogu se obraća svojim riječima. uglavnom... - [Zoran Žmirić, Želim vidjeti djevojku koja sliči na mene](https://libartes.rs/zoran-zmiric-zelim-vidjeti-djevojku-koja-slici-na-mene/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] + + + želim vidjeti djevojku koja sliči na mene u dugačkoj i tankoj haljini od lana kako se usred kafića ustaje na prvi takt i luda za ovaj svijet gipko pleše želim da me zaslijepi sunce kroz njezinu gustu, tamnu kosu da je vjetar nekoliko puta okrene između stolova da joj se zavrti u glavi s noge neka joj ispadne sandala neka klone natrag u stolicu smijući se još dugo nakon toga želim da zaboravi kako joj otac leži u nekoj ubožnici sam, posran i zapišan i jedina briga da joj bude s koliko će se radosti večeras... - [Željana Vukanac, U susret daljinama](https://libartes.rs/16117-2/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] U susret daljinama Piše: Željana Vukanac   „To je kao kada grliš stablo u ranu jesen“, rekla je Bop-bop-ona mirno. Još više sam raširila svoje buljave oči u čudu. „Ono te čuje i kad misliš da je smešno to što radiš“, nastavila je. „Zlatno nebo se raširi i ušuška stazu oko tebe. Toplo svetlo pritisne izmaglicu u daljini i zvuke šume koji se prikradaju“. Podseća me na more u koje se ulazi polako u predvečerje, kada ovako krene. „Glatka površina te obuzima i pomisliš da možeš da joj gospodariš do nedogleda. Ipak, telo gubi na masi, postaje deo celine... - [Alen Brlek, Lovac](https://libartes.rs/alen-brlek-lovac/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Lovac Naučili smo hodati poput lovaca, uvijek ususret i temeljito a ne postati jedan. Naučili smo čitati prošlost, u nju slati zrno metala, mira, molitve, soli ne da bismo zaustavili divljač, već joj otvorili put u posrnulo srce grada. Naučili smo biti strpljivi u velikoj arheologiji noći, samo biti, pod teškim, modrim zubima nade čekati budućnost vjerujući u njenu pobunu baš ovdje, u nama. Naučili smo, sve što vidimo ništa je od svega što jest, sve što dotaknemo postane jezik. Prije ili kasnije netko će morati naučiti kovati, odrezati jezik, skuhati ga. Alen Brlek rođen je u Zagrebu 1988.... - [Zlo se hrani mržnjom prema njemu](https://libartes.rs/irena-matijasevic-osjecaj-je-to-tocan-da-ljubav-zaista-pobjeduje/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Zlo se hrani mržnjom prema njemu To mi kaže taj moj dio, koji shvaća Ovaj drugi dio, koji želi ostati tajan, kaže: tiho. Ne prozbori više ništa Od svega nikakve koristi Riječi šute, kad pričaju tenkovi Ali riječi molitve. One su drukčije riječi One nisu samo tu, nego su posvuda Oko nas, njih udišemo, jedemo S njima spavamo i njih upijamo, kao kiše Kiše upijaju zemlju, a ne obrnuto Još točnije, kiše opijaju zemlju i ona raskalašeno svijetli Osvježena litrama bermeta, koji pije junak romana kojeg čitam Trenutačno u Prvom svjetskom ratu Dok ja pišem o ratu koji se... - [Marija Dejanović, Koliko uspomena stane u riječ](https://libartes.rs/marija-dejanovic-koliko-uspomena-stane-u-rijec/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] * Koliko uspomena stane u riječ i koliko od tvog života u plastičnu vrećicu s kojom nam dolaziš Isti takvu uspomenu i takvu vrećicu nosila je moja majka Znam koliko je šutnje u tvojim riječima koliko je onoga što si ostavila za sobom Mi želimo mir kakva mala, jednostavna misao Lako je reći: želim noćas spavati u svojoj sobi teško je željeti natrag u svoju sobu a ne moći se vratiti I dok vas, kao živežne namirnice razdvajaju na granici po različitim svojstvima koje ste nacije, kojeg ste spola sjetim se kako si snažna i nepobjediva i pitam se... - [Sanja Baković, To prvo, to tiho](https://libartes.rs/sanja-bakovic-to-prvo-to-tiho/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] To prvo, to tiho  u storyu moja rođaka snima sebe kako vuče tijesto u jufke, na dlanovima brašnastu kožu premeće kao frizbi u proljetnom danu, vitla oklagijom mekano, uz neku staru pjesmu San Rema, u točkastoj pregači, plisiranoj suknji – o bezbrižnosti, o dome, o ti sanjano sve, ostani obično i glupo, nikad izgubljeno, nikad protjerano, posve nevidljivo i tiho. 2022. je, februar, svoja je zrcala otvorio svemirski teleskop James, Webb, poslat će informacije o prvim galaksijama, o dalekim crnim rupama. o ti James Webb, moćna mrcino, okreni okular prema Zemlji, ovdje je sada crna rupa i bijesni rat,... - [Barbara Pogačnik, Nemam](https://libartes.rs/barbara-pogacnik-nemam/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Nemam Nemam cvijeće za vaše tenkove, nemam boju za vaše laži, nemam noćnu svjetiljku ispod betonskog plafona, ispod te kiše bombi koja pada iznad kreveta, ispod tog stakla koje je pokrilo porculanski jušnik, nemam vode za umiruće dijete, nemam svjetla za vašu strepnju. Sive putove ispod sivih oblaka imam, imam suho zimsko žbunje i ruku, koja pomaže prijeći preko srušenoga mosta, imam sjemenke, koje će vam proklijati u grobovima, imam dragulje od vode za tugu onih kojima ne daju čitati, govoriti, pisati, jer neće našu krv. preveo Cene Hawlina Barbara Pogačnik, 1973, slovenska pjesnikinja, prevoditeljka, literarna kritičarka, diplomirala je... - [Ante Armanini, Guernica "Ukrajina"](https://libartes.rs/ante-armanini-guernica-ukrajina/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] GUERNICA ,,UKRAJINA“ Vrisak je svjetiljka, Ranjeni tegleći konj Ovih ponosnih gradova i ljudi kuca kopitima na prazna nebesa Konj nebesa rasprskava se u u tisuće zviježđa u tisuće eksplozija Konj dalekih ali sve bližih eksplozija odjekuje među našim zidovima u srcu Europe, u srcu Ukrajine i raznosi ga kao gelere na sve strane svijeta. Ante Armanini rodio se 26. 07. 1943.  na otoku Rabu. Damaturg, kritičar, romanopisac, pjesnik i polemičar. Budući da je Libartes neprofitna i volonterska organizacija, ukoliko možete i želite da podržite naš rad i finansijski, novac možete uplatiti kao mesečnu donaciju preko Patreona, ili na račun: 205-0000000270414-57 (dinarski,... - [Edi Matić, Da su poslali pjesmu dočekalo bi je kolo](https://libartes.rs/edi-matic-da-su-poslali-pjesmu-docekalo-bi-je-kolo/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Da su poslali pjesmu dočekalo bi je kolo Da Da su poslali plesača čekala bi ga muzika Slikara bi dočekale boje balerinu reflektori poetu gravirane korice Da su poslali pisca čekalo bi ga zlatno pero Glumca bi čekala pozornica Gladnoga kruh Smrznutog kaput Umornog bi čekao krevet A oni su poslali tenkove Pa sad svi samo čekaju da odu Edi Matić je književnik i fotograf. Rođen je 1962. u Splitu, bavio se grafičkim dizajnom i glazbenom i video produkcijom. Jedan je od pokretača projekta Writers in residence, a zatim udruge SpLitera i međunarodnog književnog festivala Split Lit Int. Organizirao je... - [Vanda Mikšić, Lopovi](https://libartes.rs/vanda-miksic-lopovi/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] lopovi došli su i ukrali nam djetinjstvo preko balkona noć je sparna vrata širom otvorena ništa nismo čuli ništa osjetili spavali smo s kukuljicom od zrikavaca baterijom od mjesečine hodaju nam po sobama i kuhinjama hodaju po hodnicima i boravcima ništa nismo znali ništa slutili spavali smo za njima ne ostaje trag ni mirisa ne ostavljaju samo uzimaju samo medvjediće ništa nismo poduzeli ništa pokušali sanjali smo zatvorit ćemo prozore to sjena drhti na zidu zaključat ćemo vrata to leptir udara o lampu vrebat ćemo naoružani to drvenina po kući diše širom otvorenih očiju Vanda Mikšić pjesnikinja je, prevoditeljica,... - [Davor Šalat, Ukrajina](https://libartes.rs/davor-salat-ukrajina/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Ukrajina Rat prazni ravnicu od gradova. Bijela partitura smrti zamjenjuje ljude. Spaljeni tenkovi zaronili su u zemlju i bulje u ništavilo. Može li kisik izgovoriti poneku riječ umjesto komornih usta? Može li gola ruka prebojati mrak skupljenim svjetlom? U podivljaloj ravnici disanje je čudo. Zemlja drhti, njome ravna majstor posmrtne glazbe. Davor Šalat rođen je u Dubrovniku 1968. godine, a cijeli život živi u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i španjolski jezik i književnost na Filozofskom  fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je na Fakultetu hrvatskih studija s temom doktorskoga rada Hrvatske pjesničke prakse od 2000. do 2010. Objavio je šest... - [Branko Čegec, Svršetak igre](https://libartes.rs/branko-cegec-svrsetak-igre/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Svršetak igre okupan mlijekom muflona i divokoze tijelo sam istrljao svježim listovima anisa koprive i jagorčevine spreman i mirisan dočekao sam kraj politike fikcije koja je u moje ime sijala bijedu razdor i smrt fikcije koja je sve to činila u mojoj jedinoj stvarnosti pod brižnom rukom svetaca i ideologa uvijek u njihovu nikad u moju korist udahnuo sam snažno pelin i ružmarin jer konačno je moguće punim plućima dok padaju posljednji zidovi vladanja drugim u nečije ime u sjeni sam divljeg kestena na ležaju od paprati i mahovine oslobođen nameta i nametnika zauvijek lišen blagodati korporacija brandova i... - [Ivan Herceg, Ispod svega](https://libartes.rs/ivan-herceg-ispod-svega/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Ispod svega Grob tvoj je i moj, tamo, blizu tvoje kuće, kraj voda Dnjipra i Crnoga mora. Grob moj je i tvoj, ovdje, daleko od Njega, gdje moji u koroti vječnoj iza mene ostaju. Ali ja još sam živ, iako u tvom tijelu, i čekam te kao da ti si među ljudima koji dišu – udišu, izdišu, udišu, izdišu… Takav je ovaj svijet, ničiji i svačiji, sav od bijega, presuda – ničega. A kakav je tvoj, izvan i iznad, ispod svega, i hoće li ga biti dovoljno za sve? Ivan Herceg, pjesnik, prozaik i urednik, rođen je 1970. u... - [Lana Derkač, Rezervacija](https://libartes.rs/lana-derkac-rezervacija/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Rezervacija Kad okrenem program, ruski vojnici ne uspijevaju osvojiti Ukrajinu, ali zauzimaju televizor. S njegovog ekrana bježi pandemija i rat laže da može ojačati imunitet. Rat neprestano laže i on je taj koji osvoji zemlju kao da načini hotelsku rezervaciju pa dovuče u državu-sobu svoje debelo i lakomo tijelo. Guta prevelike obroke, ne poštuje vrijeme predodređeno za jelo. Zemlji-hotelu već je dosta takvog gosta, no još ima obzira jer mu je dovoljno naplatio. Taj nepoćudni gost odviše je glasan, nema mjere dok prisiljava na nesvakidašnje. Taj ljudožderski gost vadi iz svojih džepova nastrane igre i s pravom se pita... - [Nemam cvijeće za vaše tenkove](https://libartes.rs/nemam-cvijece-za-vase-tenkove/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Nemam cvijeće za vaše tenkove   Uvodna riječ Piše: Marija Dejanović   Svaka ljudska tragedija, tragedija je cijelog svijeta. Oni koji cijene ljudski život oplakuju svaku smrt. Kad kažemo da je užas koji je zadesio Ukrajince nešto što se tiče svih nas, ne mislimo samo na izglednu opasnost od širenja rata izvan granica Ukrajine. Ne bojimo se, cinično, za sebe, dok umiru djeca i dok ljudima pred očima nestaju njihovi gradovi i njihovi ljudi. Kad kažemo da je rat u Ukrajini rat koji se tiče i nas, mislimo na to da postoji moralni imperativ zauzeti se za osnovno ljudsko... - [Arber Seljmani, Dve pesme](https://libartes.rs/arberseljmani/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Ruska obmana Na sedmom sam nebu Zaboga, omiljena sam hrana sedmorici muškaraca! Piće sam koje truje uzvišenost sedam duša U ovih sedam zidova sedam melodija se sviraju Od jednog anđela do drugog Četrnaest ruku me dodiruje kao da sam najlepša harfa u svemiru Čovek sam ali se osećam kao kraljica poretka svakog stanja (oblika, pojave) Jedan od njih je Čehov Uzima me i piše mi doslovno Skida ljušturu sa moga tela Dobro zna kako da napiše stih, zna gde osećanja peku Naletela sam na njega u kutovima ovog kreveta Oko usta imam ruskog soka, od pljuvačke strastvenog čoveka. Zaljubiće... - [Dušan Miljušković, Metanoia](https://libartes.rs/dusan-miljuskovic-metanoia/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] KIJEV-CARIGRAD Zaselak pust lipe toče tosku Devojčica stopalima gazi bubamare Gleda nepokretna majka iz naslonjače Beli se vezir Seljanka muze Biće nevreme Prolaze vozovi pored Odese zemlje lilihipa Otvara se carstvo nara Sabahudin broji korake Marta ona sumnja izlazi u noć Imitira svog Jevrejina Sabahudin dodiruje zanoktice Žitnica Zanosi je vetar Pokošena je pljuskom Iznad usana beleg jedva vidljivih dlaka Mleko se zadržalo po njima BERLIN ČETRDESET PETE Tri žene sede na steni kamenom panju Guduri ždrelu nehajne hladovine Zaudara bakar i čaplje u sjaju drže svod Vade zelenkaste papirne didrahme Da žene jedna drugoj pokažu Strune kao izvezene... - [Martina Kuzmanović, Nekada će ovaj grad pripadati meni](https://libartes.rs/martina-kuzmanovic-nekada-ce-ovaj-grad-pripadati-meni/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Sicilija Vraćam se tamo gde je sve počelo morska obala oljuštene fasade nalik na alge umorni pušači na balkonima modrocrvena zavesa na štoku vrata osušen veš na žici žega meštanke Bonađije starice bronzane kože u stolicama na rasklapanje sede ispred svojih radnji i domova od jedne kupujem dinju brojim brazde dodirom kore Devedeset! uzviknem im Toliko ću živeti! niz ulicu tinejdžerka se iskrada u za broj većim sandalama sa visokim potpeticama sedam u auto na radiju glas Roberta Murola Ti si loša žena ne bežim samo ne znaš gde treba da tražiš Maspalomas, Gran Kanarija Kalima, topli vetar nanosi... - [Tihana Smiljanić, Jedan dan](https://libartes.rs/tihana-smiljanic-jedan-dan/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] Jedan dan sunčan oktobarski dan registarske tablice više zemalja na parkingu ispred restorana nismo se dugo videli supa s rezancima kako su vam unuci pečenje i poneka šala pa samoprekor umesto dezerta u čelu stola prazan tanjir a život nastavlja čudno je svi su došli da te pozdrave a ti to više ne znaš Tihana Smiljanić diplomirana je filološkinja opšte lingvistike. Bavi se digitalnim marketingom, piše poeziju i kratke priče. Na konkursu Prvenac SKC Kragujevac nagrađena je 2021. godine za zbirku poezije Kad opet bude sunčano. Živi i radi u Beogradu. Budući da je Libartes neprofitna i volonterska organizacija,... - [Željana Vukanac, U susret daljinama](https://libartes.rs/zeljana-vukanac-u-susret-daljinama/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] U susret daljinama „To je kao kada grliš stablo u ranu jesen“, rekla je Bop-bop-ona mirno. Još više sam raširila svoje buljave oči u čudu. „Ono te čuje i kad misliš da je smešno to što radiš“, nastavila je. „Zlatno nebo se raširi i ušuška stazu oko tebe. Toplo svetlo pritisne izmaglicu u daljini i zvuke šume koji se prikradaju“. Podseća me na more u koje se ulazi polako u predvečerje, kada ovako krene „Glatka površina te obuzima i pomisliš da možeš da joj gospodariš do nedogleda. Ipak, telo gubi na masi, postaje deo celine u kojoj si“. „Zaranjaš... ## Pages - [Arhiva brojeva](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/): XXV broj, proleće, Gozba XXIV broj, decembar, Daljine XXIII broj, decembar 2021, Pukotine XXII broj, jun 2021, Identitet XXI broj, april 2021, Italijanski Libartes XX broj, decembar 2020, Melanholični Libartes XIX broj, septembar 2020, Telo XVIII broj, jun 2020, Borbeni Libartes XVII broj, mart 2020, Irski Libartes XVI broj, decembar 2019, Mitološki Libartes XV broj, septembar 2019, Libartes Libertas XIV broj, jun 2019, Ruski Libartes XIII broj, mart 2019, Buđenje XII broj, decembar 2018, Strašni Libartes XI broj, oktobar 2014, Smešni Libartes X broj, februar 2014, Zubati Libartes IX broj, mart 2013, Libartes amatoria VIII broj, decembar 2012, Apokalipsa malo... - [Milan Živanović](https://libartes.rs/autori/milan-zivanovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”17082″ img_size=”medium” alignment=”center” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Milan Živanović, rođen 1982. u Kruševcu. Studirao srpsku književnost i jezik na Filološkom fakultetu. Od 2009. do 2017. radio u e-novinama, od marta 2017. do januara 2024. u XXZ magazinu gde je uređivao književnu i LGBTIQ+ rubriku. U Optimist magazinu radi već tri godine. Živi i piše u Beogradu. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:16945,16948″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1705920921199″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [OSTRVA, ZIMA 2024, BROJ XXVI](https://libartes.rs/): [vc_row][vc_column][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Magazin za umetnost, kulturu i društvena pitanja ISSN 2683-4065 (Online)” title_align=”separator_align_right”][vc_empty_space][vc_single_image image=”17206″ img_size=”large” alignment=”center” css_animation=”fadeIn”][vc_empty_space][vc_column_text] SADRŽAJ BROJA Ostrvski leksikon: Ostrvski leksikon: Marko Đorđević, Milana Grbić, Ana Arp, Danilo Đoković, Ana Golejška, Biljana Stojanovska, Jovana Račić, Đoko Zdraveski, Jovana Bajagić, Marija Marković, Irina Tumbovska Taleska, Monika Ilkova, Valentina Bakti i Đorđe Živadinović Grgur, Petra Čeč, Luna Đorđević, Nenad Kostić. Reč i misao Elizabet Kedi Stenton, Samoća sopstva (sa engleskog prevela Zorana Simić) Poezija: Elan Grug Muse, Kartografija (sa engleskog prevela Marija Dejanović) * Izumi Šikibu, Posmatrajući Mesec (sa engleskog prevela Milena Ilić Mladenović) * Lara Mitraković, Zatvori usta kada ide... - [GOZBA, broj XXV, proleće 2023.](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/gozba-broj-xxv-prolece-2023/): [vc_row][vc_column][vc_text_separator title=”Magazin za umetnost, kulturu i društvena pitanja ISSN 2683-4065 (Online)” title_align=”separator_align_right”][vc_empty_space][vc_single_image image=”16854″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d”][vc_empty_space][penci_sliders build_query=”post_type:post|size:all|tags:3217″ style_slider=”style-9″ auto_time=”4000″ speed=”800″ post_standard_title_length=”10″ post_big_title_length=”12″ post_small_title_length=”8″ block_title_align=”style-title-left” hide_post_date=”true” hide_comment=”true” hide_count_view=”true”][vc_empty_space][vc_column_text] SADRŽAJ [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] REČ UREDNICE [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] Gozbeni leksikon! [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] POEZIJA Marko Đorđević, Snohvatice Jelena Žugić, Ustalasaj taverne zadimljene od nepoznatih jela Đorđe Simić, Žeđ Jovana Račić, Eden Milica Špadijer, Autobiografija Jelena Pilipović, Jerusalimska gozba Valentina Bakti, Na mestima na kojima te nema Olja Runjić, Baba Katarina Sarić, Opet pita s krompirom za večeru Misumi Mizuki, Ako bi sutra, svet (sa italijanskog prevela Milena Ilić Mladenović) Nora Prekazi Hoti, Three tens (sa engleskog prevela Aleksandra... - [Valentina Bakti](https://libartes.rs/valentina-baktijarevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16774″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”fadeIn”][vc_empty_space][vc_column_text] Valentina Bakti rođena je 1995. godine u Prokuplju. Pored pisanja i prevođenja poezije, Bakti je i jedna od urednica književnog portala astronaut.ba, kao i portala bludnistih.com koji svakog meseca objavljuje elektronski zbornik savremene ljubavne poezije iz regiona. Jednom mesečno  sa Stevanom Pialetom i  prijateljima u umetničkom prostoru Kvaka 22 organizuje čitanje i interpretiranje poezije „Vazda bilo“. Jedna je od organizatora festivala poezije u Skoplju (Skopje Poetry Festival). [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:16712,14460,16639″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1681991954468″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Jelena Pilipović](https://libartes.rs/autori/jelena-pilipovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”5984″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d”][vc_empty_space][vc_column_text] Jelena Pilipović (Beograd, 1972) redovna je profesorka na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, na kome je stekla zvanje magistra, kao i doktora nauka, dok je postdoktorsko istraživanje na Institutu za antroplogiju i istoriju antičkih svetova u Parizu privedeno kraju radom Transfiguracije erosa – mnogolikost fenomena ljubavi u Sapfinoj poeziji (Les transfigurations de l’éros – le polymorphisme du phénomène d’amour dans la poésie de Sappho). Objavila je monografije Orfejev vek (2005), Locus amoris – dijaloško čitanje Sapfine poezije (2014), Ka lepoti – erotološko čitanje Sapfine poezije (2016), i Vrt od slova –  Platonova misao i Vergilijeva idilična poezija (2020), kao... - [Alen Brlek](https://libartes.rs/autori/alen-brlek/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16275″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”fadeIn”][vc_empty_space][vc_column_text]Alen Brlek rođen je u Zagrebu 1988. godine. Odrastao je i školovao se u Istri (Rovinj, Pula). Trenutno živi i radi u Zagrebu, autor je i urednik. Godine 2014. dobiva nagradu Na vrh jezika za svoju prvu zbirku poezije Metakmorfoze (Algoritam, 2015.), 2017. izlazi mu druga zbirka Pratišina u nakladi Kontrasta (Srbija / ponovljeno izdanje izlazi u Hrvatskoj 2021. godine) a zbirka Sang, u nakladi HDP-a izlazi 2019. godine. Zbirke predstavljaju trilogiju tijela, uma i duha, od kojih je posljednja, Sang, dobila nagradu mali Kvirin te se našla na popisu najboljih književnih ostvarenja u Hrvatskoj 2021.... - [Ana Marković](https://libartes.rs/autori/ana-markovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15533″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”fadeIn”][vc_empty_space][vc_column_text]Ana Marković (Beograd, 1977) završila je studije muzikologije na Fakultetu muzičke umetnosti i apsolventkinja je Opšte književnosti i teorije književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bavi se pisanjem i pisanjem muzičke kritike, kao i prevođenjem i nastavom stranih jezika za decu i mlade. Živi i radi u Beogradu.[/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:15951,14465,13605,12930″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1671883724700″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Tihana Smiljanić](https://libartes.rs/tihana-smiljanic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”14562″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”fadeIn”][vc_empty_space][vc_column_text]Tihana Smiljanić diplomirana je filološkinja opšte lingvistike. Bavi se digitalnim marketingom, piše poeziju i kratke priče. Na konkursu Prvenac SKC Kragujevac nagrađena je 2021. godine za zbirku poezije Kad opet bude sunčano. Živi i radi u Beogradu.[/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:16069,14985,14561″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1671879816536″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Martina Kuzmanović](https://libartes.rs/autori/martina-kuzmanovic/): [vc_row][vc_column][vc_empty_space][vc_single_image image=”16075″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d”][vc_empty_space][vc_column_text]Martina Kuzmanović rođena je u Beogradu, 31.08.1990. godine. Diplomirala je na Građevinskom fakultetu. Pesme su joj publikovane u zborniku Rukopisi 43 i 44, književnim časopisima Dometi, Enklava, Gradina, Libartes, Beogradski književni časopis kao i na portalima Čovjek-časopis, Astronaut.ba, Strane.ba, Bludni stih i Vavilonska biblioteka. U okviru izdavačke kuće Enklava, objavila je zbirke pesama Ovo telo je hotel (Beograd, 2020, urednik Zvonko Karanović) i Van sezone (Beograd, 2022, urednici Marko Đorđević i Zvonko Karanović). Trenutno živi u Varšavi i redovno se vraća u Beograd.[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:16074,13562″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1671877431425″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Daljine, broj XXIV, decembar 2022.](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/daljine-broj-xxiv-decembar-2022/): [vc_row][vc_column][vc_text_separator title=”Magazin za umetnost, kulturu i društvena pitanja ISSN 2683-4065 (Online)” title_align=”separator_align_right”][vc_empty_space][vc_single_image image=”16538″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”fadeIn”][vc_empty_space][penci_sliders build_query=”post_type:post|size:all|tags:3166″ style_slider=”style-9″ auto_time=”4000″ speed=”800″ post_standard_title_length=”10″ post_big_title_length=”12″ post_small_title_length=”8″ block_title_align=”style-title-left”][vc_empty_space][vc_column_text] SADRŽAJ [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] Reč urednice [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] Proza Željana Vukanac * Adem Deniz Garić * Sanja Radulović * Marijana Čanak * Iva Bezinović-Haydon * Tamara Kovačević * Nataša Milić * Jelena Zlatar Gamberožić * Jelena Zlatar Gamberožić, Strani gradovi  Poezija Martina Kuzmanović * Vladan Šipovac * Irena Skopljak Barić * Darija Žilić * Ivana Pantelić  * Adnan Žetica * Tihana Smiljanić  * Barbara Klepić * Dušan Miljušković * Lea Lepur * Jagoda Nikačević * Ivan Novčić * Katarina Fiamengo Alispahić * Ana... - [PUKOTINE, broj XXIII, januar 2022.](https://libartes.rs/pukotine-broj-xxiii-januar-2022/): [vc_row][vc_column][vc_text_separator title=”Magazin za umetnost, kulturu i društvena pitanja ISSN 2683-4065 (Online)”][vc_empty_space][vc_single_image image=”15803″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”none”][vc_empty_space][vc_column_text] REČ UREDNICE: Svi naši zemljotresi [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] FOTO-TEKST: Marija Dejanović, Dorijan Šipuš, Sven Sorić – Zazidati pukotine, zatvoriti rupe [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_column_text] PROZA: Iva Damjanovski, Skoplje Samuraj (preveo sa makedonskog Đoko Zdraveski) Željana Vukanac, Pukotine nas zbližavaju Dragoslav Čupić, Bis später Vater Branka Selaković, Figurina Nikola Radić, Niz pukotina Marija Luković Rogatko, Priče Romana Jadrijević Lozančić, Paulja tadulja Ian Paligorić, Hiraeth Ivana Radojičić, Kuća za spas Milena Živkov, Broj 37 Snežana Milojević, Tranzicija Katarina Sarić, Kuća pirana Jure Perišić, Pukotine ljeta Lucija Curavić Lončarić, Kad si muško... - [Šimon Cubota](https://libartes.rs/autori/simon-cubota/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15430″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text]Šimon Cubota (Shimon Tsubota) rođen je 1998. godine u Beču. Najranije godine detinjstva provodi u Tokiju. Objavio je zbirke pesama Poslednji trag Hiperboreje (2018), Kambrijum (2020) i Osam sekundi dvorišta (2021). Dobitnik je nagrade Timočka lira (2017), Andra Gavrilović (2020), i Vukašin Conić (2020). Laureat je 53. Festivala poezije mladih u Vrbasu 2021. Dva puta je bio u užem izboru na konkursu Trećeg trga za drugu knjigu poezije (2019, 2020). Osvojio drugo mesto na Šumadijskim metaforama, 2020, treće mesto na Dositejevom Zlatnom peru, 2020 i drugo mesto na konkursu izdavačke kuće Slavitude, 2021. Poslednji trag... - [Ivana Radojičić](https://libartes.rs/autori/ivana-radojicic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15399″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text]Ivana Radojičić – kreativnim pisanjem bavi se dugi niz godina, bilo kroz stvaranje njoj znanih situacija i likova, obrade istorijskih događaja za onlajn magazine 011info ili za kopirajterske poslove, ona stalno nešto piše. Masterand je na Fakultetu za medije i komunikacije, te pisanjem na temu neuroetike pokušava da pronikne u sve pore i probleme ove oblasti. Pored pisanja bavi se i ikonopisom i multimedijalnim instalacijama. Izlagala je na brojnim grupnim izložbama. Živi i radi u Beogradu.[/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_18 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:13044,12238,15397″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”12″ block_id=”penci_block_18-1640725871981″ custom_markup_1=””][/penci_block_18][/vc_column][/vc_row] - [Milena Živkov](https://libartes.rs/autori/milena-zivkov/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15384″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Milena Živkov je rođena u Kikindi 1989. godine. Osnovne i master studije završila je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu na Odseku za srpsku književnost i jezik. Kratke priče je počela da piše kao student. Radila je kao profesor srpskog jezika i književnosti i kao urednica kulturnog programa u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi. Objavila je zbirku kratkih priča „Mehur od sapunice“ koja je nagrađena na konkursu Prva knjiga Banatskog kulturnog centra i grada Kikinde. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_14 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:13000,12249,15381″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_14-1640723978106″ custom_markup_1=””][/penci_block_14][/vc_column][/vc_row] - [Ivana Golijanin](https://libartes.rs/autori/ivana-golijanin/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”13638″ img_size=”medium” alignment=”center” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Ivana Golijanin (Istočno Sarajevo, 1995), završila je studij Komparativne književnosti. Oblasti njenog interesovanja su, pored književnosti, i pozorište i filmska umjetnost, a forma izraza esej i umjetnička kritika. Autorica je nekoliko destina književnih kritika i prikaza u bh. časopisima za kulturu i književnost Život, Izraz, Bosanska vila, kragujevčkim Koracima, tekstova koji u objavljeni na stranicama bosanskohercegovačkog PEN-a i u sklopu projekta Ženska čitaonica, te  dramske adaptacije na bosanski jezik priče o Karađozu „Čarobna lampa“  Džengiza Ozeka koja se izvodi u Pozorištu mladih Sarajevo. Piše filmske kritike za Oslobođenje koje možete čitati na web stranici istoimenih novina.  [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_14 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:14598,13636,11779″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_14-1627600137161″ custom_markup_1=””][/penci_block_14][/vc_column][/vc_row] - [Tara Lekić](https://libartes.rs/autori/tara-lekic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”14207″ img_size=”medium” alignment=”center” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Tara Lekić rođena je 1997. u Novom Sadu, gde trenutno pohađa master studije iz francuskog jezika i književnosti. Autor je zbirke pesama Loše žvake (Karlovačka gimnazija, 2016.), a njene pesme uvršćene su i u zbornike poezije Šraf i Sve je poezija, 2020. Polaznica je ARGH-ove radionice kreativnog pisanja, i Pisališta kulturnog centra CK13 u Novom Sadu. Prevodi sa francuskog, italijanskog i engleskog jezika. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_14 build_query=”post_type:post|size:8|by_id:14456,14990,13873,14205″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_14-1627568813699″ custom_markup_1=””][/penci_block_14][/vc_column][/vc_row] - [IDENTITET, broj XXII, jul 2021.](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/identitet-broj-xxii-jul-2021/): [vc_row][vc_column][vc_text_separator title=”Magazin za umetnost, kulturu i društvena pitanja ISSN 2683-4065 (Online)” align=”align_right”][vc_empty_space][vc_single_image image=”15151″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”none”][vc_empty_space][vc_column_text] Sadržaj Reč urednice [/vc_column_text][vc_column_text] Prevedena poezija: ŽERAR MALANGA, Tri pesme (sa engleskog prevela Nina Živančević) * DARIO BELECA, Koloseum (sa italijanskog prevela Nina Živančević) * PATRIZIA CAVALLI, Moje pjesme neće promijeniti svijet (sa italijanskog prevela Amina Bulić) * RITA MORANDI, Pad anđela (sa italijanskog prevela Nina Živančević) * ŠOLE VOLPI, Svet ipak pripada muškarcima (sa engleskog prevela Jelena Mandić) * DANIELA KOCMUT, Moja dva jezika (sa nemačkog prevele Sofija Mišković, Vanesa Vaštag) * ĐANKARLO PICI, Nećemo ipak moći da letimo zajedno (sa italijanskog prevela Nina Živančević) * BRONISLAWA WAJS... - [Coming Soon](https://libartes.rs/coming-soon/): I’m working on something amazing!But don’t worry, I’ll back soon. - [Amina Bulić](https://libartes.rs/autori/amina-bulic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”13742″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Amina Bulić rođena je 1991.godine. Magistrirala je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu s temom “Osnovni elementi italijanskog neorealizma u filmovima Vittorija de Sice”. Zamjenica je glavne urednice internetskog časopisa za poeziju i kratke književne forme “Fragment”. Živi i piše u Sarajevu. Objavljuje naučne radove, eseje, književnu i filmsku kritiku, kratke priče, poeziju, te književne prijevode s italijanskog jezika. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_14 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:14474,13744,13739,15244,15236″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_14-1620387858374″ custom_markup_1=””][/penci_block_14][/vc_column][/vc_row] - [Italijanski temat, april 2021, XXI broj](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/italijanski-temat-april-2021/): [vc_row][vc_column][penci_container el_width=”penci-container” ctsidebar_mb=”con_sb2_sb1″][penci_column width=”11″][vc_text_separator title=”Magazin za umetnost, kulturu i društvena pitanja ISSN 2683-4065 (Online)” title_align=”separator_align_right”][penci_sliders build_query=”post_type:post|size:all|tags:2954,2901″ style_slider=”style-23″ auto_time=”4000″ speed=”800″ post_standard_title_length=”10″ post_big_title_length=”12″ post_small_title_length=”8″ title_meta_align=”left” block_title_align=”style-title-left” penci_show_desk=”1″ penci_show_tablet=”1″ penci_show_mobile=”1″ hide_post_date=”true” hide_comment=”true” hide_count_view=”true” turn_on_uppercase=”true” post_title_color=”#ffffff” post_title_bigp_color=”#ffffff” meta_color=”#ffffff” meta_hcolor=”#fcfcfc” meta_bigp_color=”#ffffff” meta_bigp_hcolor=”#ffffff” excrept_color=”#ffffff”][vc_empty_space][vc_single_image image=”14233″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][penci_fancy_heading title=”Sadržaj” block_id=”penci_fancy_heading-1617879426005″][/penci_fancy_heading][vc_empty_space][vc_column_text] Reč urednice [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_fancy_heading title=”Savremena italijanska poezija” block_id=”penci_fancy_heading-1617879803960″][/penci_fancy_heading][vc_empty_space][vc_column_text] Đovana Kristina Vivineto, Dve pesme (preveo Matej Vrebac)  Beni Rulo Nonaski, Grad muva (prevela Tara Lekić) Masimo Ricante, Samoća bez usamljenosti (preveo Božidar Stanišić) Paolo Agrati, Posle karantina (prevela Milena Ilić Mladenović) Kjara Katapano, Soba za snove (prevela Bojana Simić) Andrea Garbin, Pesnik i njegove knjige (prevela Milena... - [MELANHOLIČNI LIBARTES, DECEMBAR 2020, BROJ XX](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/melanholicni-libartes-decembar-2020-broj-xx/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”13513″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_column_text] Reč i misao: Boris Petrović, Melanholija kroz prostor i vreme Dragana Stanković, Jedan pogled na Sofkinu sudbinu u patrijarhalnim okvirima (okovima) Ivan Vukadinović, Nostalgija, melanholija i prastare vrednosti Mesta i ljudi: Nina Živančević, Italija, Rim Muzika i misao: Miloš Zubac, Isidor Igić – na istom nebu metafore Film i misao: Hrvoje Galić, Melankolija nepreglednog imperija u sovjetskom SF filmu „Solaris“ Intervju: Bojan Petrović i Isidor Igić: Srce kao nosač zvuka Poezija: Ivana Maksić, Talit Katarina Fiamengo Alispahić, Novembarska Luca Kozina, Lica Milica Špadijer, Ozbiljne pripreme Natalija Milovanović, U masnom tkivu Sara Kopeczky Bajić, Prekarni... - [Mihaela Šumić](https://libartes.rs/autori/mihaela-sumic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”12235″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Mihaela Šumić (1998, Banja Luka) završila je Opću gimnaziju Katoličkog školskog centra „Blaženi Ivan Merz“ u Banjoj Luci. Svoju poeziju je do sada objavljivala na nekoliko portala, uključujući i poeziju i prijevode na engleskom, španjolskom, portugalskom i hrvatskom jeziku. Prvu zbirku poezije, „Nekoliko sitnih uboda“ (Imprimatur, Banja Luka), objavila je 2020. godine. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:12282,12291″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1601244585302″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Anđela Pendić](https://libartes.rs/autori/andela-pendic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6244″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Anđela Pendić, rođena 1993. godine u Beogradu. Trenutno student doktorskih studija na Filološkom fakultetu u Beogradu (opšta lingvistika). Ima dve objavljene zbirke pesama, Beleg (2015, objavljen kao prvonagrađeni rukopis na festivalu Pjesnička reč na izvoru Pive) i Oganj (2016, prva nagrada na Somborskom književnom festivalu). Kao višestruki finalista Festivala poezije mladih u Vrbasu, zastupljena u zbirkama ljubavne poezije koje je festival objavio 2015. i 2018. godine – Izlomljene linije i Oči pune pčela. Trostruki dobitnik druge nagrade na Ratkovićevim večerima poezije. Dva puta je bila finalista festivala u Zaječaru i Knjaževcu. Objavljivala poeziju u pančevačkim Rukopisima, u časopisima: Dometi, Trag, Prosvjeta,... - [Irena Plaović](https://libartes.rs/autori/irena-plaovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10570″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Irena Plaović rođena je 1992. godine u Beogradu. Završila je Filološku gimnaziju (smer za italijanski jezik). Srpsku književnost i jezik sa komparatistikom na Filološkom fakultetu završila 2015. godine, odbranivši diplomski rad „Slatkaja i vešti i ime“ – retorička priroda Slova o svetom knezu Lazaru nepoznatog Ravaničanina, a za ovaj rad dodeljena joj je Brankova nagrada Matice srpske. Objavila je knjigu poezije Veliko toplo u Brankovom kolu. Asistent je na Filoločkom falultetu, na predmetu Srpska književnost srednjeg veka. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:12221,10537″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1601218508350″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Vladimir Tomaš](https://libartes.rs/autori/vladimir-tomas/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”12206″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Vladimir Tomaš rođen je 1998. godine u Splitu. Student je treće godine preddiplomskoga studija Hrvatskoga jezika i književnosti na Odjelu za kroatistiku Sveučilišta u Zadru. Piše poeziju, prozu i dramu. Objavljuje u raznim časopisima i na mrežnim portalima namijenjenima književnosti. Organizira pjesničke književne večeri i moderira predstavljanja knjiga (zasad) neafirmiranih autora.  Član je Književne udruge Ludens i dio je uredništva časopisa Odjela za kroatistiku. Dosad je objavio: Oprostite mi prešućeno (2019., zbirka poezije) i Ogoljivanje ontogeneze (2020., zbirka poezije i pjesničke proze). U pripremi su mu treća pjesnička zbirka i debitantska drama. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:12205,11886″... - [Katarina Pantović](https://libartes.rs/katarina-pantovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11782″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Katarina Pantović, rođena je 1994. godine u Beogradu. Osnovne i master akademske studije završila je na Odseku za komparativnu književnost sa teorijom književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu, gde je trenutno na doktorskim studijama. Piše i objavljuje književnu kritiku, esejistiku, naučne radove i poeziju u periodici i naučnim zbornicima (Polja, Letopis Matice srpske, Koraci, Beogradski književni časopis, Braničevo, Buktinja, Banjalučki filolog, Noema, na internet portalima astronaut.ba, strane.ba, Poenta.net, Hiperboreja, Enklava itd). Za svoju poeziju, naučni rad i uspeh tokom studija dobila je brojne nagrade. Članica je uredničkog odbora izdavačke kuće Treći Trg. Članica... - [Jelena Mandić](https://libartes.rs/prevodilacki-tim/jelena-mandic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15318″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Jelena Mandić (1986) – diplomirala je na Odseku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Završila je master studije engleskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Trenutno je na trećoj godini doktorskih studija jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Piše poeziju i kratku prozu, prevodi sa engleskog i persijskog jezika. Živi i radi u Novom Sadu. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:14445,12882,12186,11113,1699,15316″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1601215317413″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [TELESNI LIBARTES, SEPTEMBAR 2020, broj XIX](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/telesni-libartes-septembar-2020/): [vc_row][vc_column][vc_empty_space][vc_single_image image=”12460″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Proza: Jadranka Milenković, Prestolonaslednica Tijana Rakočević, U zemlji besmrtnih Nadežda Purić Jovanović, Iza papučice  Anđela Pendić, Dva pisma Tanja Stupar Trifunović, „Otkako sam kupila labuda“ (odlomak iz romana) Ivanka Cvitan, Kiša, znoj, poljupci i puno krvi Ivana Radojičić, Priče Nikolina Todorović, Ovnova glava Tena Lončarević, Zapis o tijelu Nataša Milić, Umro bih za tebe Milena Živkov, Poslastičarnica u Hilandarskoj Jelena Perišić, Priče Miloš Petrik, Tri priče (Pred izlazak, Blanko, Jedan od 7.640.562.903) Mihaela Šumić,  Dve priče (Saturn proždire svoje kćeri, Pad posljednje Venere) Prevedena proza: Mateo Terzagi, Tri priče (sa italijanskog prevele Sofija Živković... - [Tijana Rakočević](https://libartes.rs/autori/tijana-rakocevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10944″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Tijana Rakočević je rođena 23. 6. 1994. godine u Podgorici. Magistrirala je na Odsijeku za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti Filološkog fakulteta u Nikšiću, odbranivši temu pod nazivom “Estetske, stilske i kulturne paradigme u odabranoj poeziji Radovana Zogovića”. Objavila je jednu knjigu poezije — “Sve blistavi kvanti” (RVP 2018), a njeni radovi (eseji, prikazi, pjesme i priče) mogu se naći u regionalnim i inostranim književnim časopisima. Član je uredništva časopisa za književnost i kulturu Fokalizator, a obavlja dužnost saradnika u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:12176,10249,15289″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1601214440934″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Donirajte!](https://libartes.rs/donirajte/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16407″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_column_text]Budući da je Libartes neprofitna i volonterska organizacija, ukoliko možete i želite da podržite naš rad i finansijski, novac možete uplatiti kao mesečnu donaciju preko Patreona, ili na račun: 205-0000000270414-57 (dinarski, Komercijalna banka) 205-0070800051760-42 (devizni, Komercijalna banka) SWIFT/BIC: KOBBRSBGXXX Hvala![/vc_column_text][/vc_column][/vc_row] - [Marija Krtinić Veckov](https://libartes.rs/autori/marija-krtinic-veckov/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16794″ img_size=”MEDIUM” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Marija Krtinić Veckov (1986, Smederevska Palanka) diplomirala je Opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Dugo godina radila je kao novinarka rubrike za kulturu dnevnog lista Danas. Dobitnica je nagrade Vip Iskorak za novinarsku izuzetnost i popularizaciju umetničke igre u Srbiji. Prozu i poeziju objavljivala je u književnim časopisima, zbornicima i na portalima. Rukopis zbirke pesama „Zazidana“ našao se u užem izboru za nagrade za mlade pesnike „Novica Tadić“ i „Mak Dizdar“. Dobitnica je nagrade „Laza K. Lazarević“ za najbolju savremenu pripovetku u 2021. godini, a po motivima nagrađene priče „Uspomena... - [Goran Stojčetović](https://libartes.rs/autori/goranstojcetovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11848″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Goran Stojčetović. Rođen 1975. godine. u Skoplju/SFRJ. Diplomirao slikarstvo 1999. godine na Fakultetu Umetnosti u Prištini/SRJ. Bavi se dubinskom asocijativnom umetnošću koju pronalazi u nesvesnim i spontanim izrazima kroz crtež, sliku, fotografiju i performans. Poslednjih nekoliko godina je posvećen društveno angažovanim akcijama u vidu Radionica dubinskog crteža kroz koje animira i estetizuje nesvesne sadržaje pojedinaca i grupa ljudi sa kojima se susreće prilikom gostovanja u različitim sredinama i okolnostima. Od februara 2015. vodi “Art brut studio VMA” u Dnevnoj bolnici Klinike za psihijatriju Vojnomedicinske akademije u Beogradu, gde pored likovnih radionica, radi i na... - [Nadežda Purić Jovanović](https://libartes.rs/autori/nadezda-puric-jovanovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6549″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Nadežda Purić Jovanović rođena je 1974. u Beogradu. Završila studije na grupi za Srpsku književnost sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu. Magistrirala sa temom „Slika žene u autobiografskoj prozi XVIII i XIX veka“. Poeziju, prozu i književnu kritiku objavljivala u časopisima i zbornicima u Srbiji i regionu. Uredila je više zbirki savremene poezije u okviru edicija Prisustva i Pod presom i priredila Sabrana dela Rastka Petrovića i Radoja Domanovića u biblioteci Opus Izdavačke kuće Presing. Objavila zbirke pesama Vode, Haljine iz muzeja, Beskrajno učenje o raskomadanosti carstva, i roman Antinoj 24 – vikend roman.... - [Ivanka Cvitan](https://libartes.rs/autori/ivanka-cvitan/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15337″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Ivanka Cvitan: rođena u Splitu 1961. Godine 1985. njena poezija je zastupljena u zajedničkoj nagrađenoj zbirci Ostaje mi poezija, a 2018. samostalno objavljuje svoju prvu zbirku Usprkos svemu smo isti. Osim u internetskim publikacijama, radove je objavila u dvije tiskane publikacije: Moguće da, nešto iza, između, zbornik književnik susreta 1987. i The Split Mind XVI/18. i bila u finalu za izbor Post Scriptum-a 2018. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:14569,12408,12192,11734,11677,11683,11105,15333″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1593463296372″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Nikola Radić](https://libartes.rs/autori/nikola-radic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15739″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Nikola Radić (1989) prvu zbirku poezije « Prolećima si potreban » (Kovačnica priča, Beograd) objavljuje 2017. Pre toga pesme objavljuje u zbornicima (tri izdanja Rukopisa, Zbornik savremene ljubavne poezije), časopisima (Književne vertikale) i na portalima (Strane, fake poet). Jedan je od osnivača beogradskih književnih večeri « Trop Autsajder ». Kao član dve pozorišne trupe ibubnjar-perkusionista brojnih muzičkih sastavanastupao je u svim zemljama bivše Jugoslavije, u Poljskoj, Slovačkoj, Rumuniji, Italiji i Francuskoj. Od 2013. godine predvodi beogradski bend Barka Dilo u kome peva, piše tekstove i muziku.Sa Barkom Dilo 2018. godine snima album « Karta slučaja ».... - [BORBENI LIBARTES, JUN 2020, BROJ XVIII](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/borbeni-libartes-jun-2020-broj-xviii/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”12114″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Poezija: Ivana Maksić, Tek da ne sagorim  * Radmila Petrović, Krtičnjak  * Šaban Šarenkapić, Nezametan momenat * Marija Dejanović, Cementna * Lidija Deduš, Upute za preživljavanje * Marija Dragnić, Rijeka teče i odnosi srca * Hrvoje Galić, Plavokosa Meduza * Monika Herceg, Ogrebotine * Filip Marković, Borba  * Ferida Duraković, Ne otvaraj, to ljubav kuca na vrata * Tamara Šuškić: Kada se psi pored puta probude u majmune u grane u vence * Katarina Pantović, Četiri prizora o ljudima * Hana Gadomski, Muzej ukradenih slika * Pavle Grbović, Igle * Šimon Cubota, Vodič za reku... - [Emina Marovac Hulusić](https://libartes.rs/autori/emina-marovac-hulusic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10304″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Emina Marovac Hulusić, diplomirala na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti u Beogradu. Rođena u Novom Pazaru, živela u Beogradu, Sarajevu, Parizu i od 2018. živi u Bornmutu u Engleskoj gde pohađa Person-centred psihoterapeutsku školu. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:11702,10303,11734,11774″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1591802532343″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Marija Dejanović, Urednica](https://libartes.rs/autori/marija-dejanovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16264″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text]Marija Dejanović rođena je u Prijedoru 1992. godine. Odrasla je u Sisku. Živi i djeluje u Zagrebu i Larissi. Završila je studij komparativne književnosti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2018. objavljuje knjige Etika kruha i konja (nagrada Goran za mlade pjesnike i nagrada Kvirin za mlade pjesnike) i Središnji god (nagrada Zdravko Pucak). 2021. objavila je knjigu pjesama Dobrota razdvaja dan i noć (finale nagrada Tin Ujević i Avdina okarina). Za pojedine pjesme dobila je: prvu nagradu Milo Bošković (2021.), drugu nagradu na DiBiase Poetry natječaju (2021.), treću nagradu na natječaju Castello... - [Ferida Duraković](https://libartes.rs/autori/ferida-durakovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11510″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] FERIDA DURAKOVIĆ (1957) Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Prvu zbirku poezije Bal po maskama objavila 1977. i za nju dobila Nagradu Književne omladine BiH i Nagradu Svjetlosti za najbolju prvu knjigu mladog autora. Objavila 17 knjiga poezije, proze, književnosti za djecu, prevoda s engleskog i kolumni, između ostalih knjige poezije Mala noćna svjetiljka, Oči koje me gledaju, Srce tame, Pohvala drvetu, Kao kiša u japanskim filmovima. Objavila knjigu kolumni i eseja Pokret otpora 2013. Piše i knjige za djecu: Još jedna bajka o ruži, Mikijeva i Amilina abeceda, Vjetrov prijatelj, Mrak čudak. Objavila... - [Majk Galager](https://libartes.rs/autori/majk-galager/): [vc_row][vc_column][vc_btn title=”English” style=”3d” color=”orange” size=”sm” align=”right” link=”url:https%3A%2F%2Flibartes.net%2Fauthors-and-authoresses%2Fmike-gallagher%2F||target:%20_blank|”][vc_single_image image=”11384″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Majk Galager je irski pesnik i urednik. Poeziju, prozu i haiku poeziju objavljivao je u Evropi, Americi, Australiji, Nepalu, Indiji, Tajlandu, Japanu, Kini i Meksiku. Radovi su mu prevođeni na japanski, holandski, hrvatski, nemački, italijanski i kineski. Pobednik je Majkl Hartnet Viva Voce takmičenja 2010 i 2016. godine, bio je u užem izboru za nagradu Henesi 2011, a pobednik je Dezmond O Grejdi internacionalnog poetskog takmičenja za 2012. godinu. Bio je učesnik Listovelske nedelje pisaca (2018) i osvajač Vestival poetri slema (2019). [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:11383,11389″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1585595027269″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Jelena Perišić](https://libartes.rs/autori/jelena-perisic/): [vc_row][vc_column][vc_btn title=”English” style=”3d” color=”orange” size=”sm” align=”right” link=”url:https%3A%2F%2Flibartes.net%2Fauthors-and-authoresses%2Fjelena-perisic%2F||target:%20_blank|”][vc_single_image image=”15645″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Jelena Perišić, rođena 1985. u Srbiji. Diplomirani je filolog skandinavskih jezika i književnosti i inženjer računarske multimedije. Po zanimanju je prevodilac, a osim muzikom/pevanjem bavi se i vizuelnom umetnošću, animacijom i pisanjem poezije/proze. Veliki je zaljubljenik u irsku narodnu muziku i jezik, peva na neformalnim muzičkim okupljanjima posvećenim irskoj narodnoj muzici u Beogradu, trenutno uči irski jezik, a nada se da će u budućnosti ozbiljnije zasvirati i violinu. Trudi se da istražuje i prenosi lepotu irskih narodnih pesama na engleskom i irskom jeziku i irskih književnih dela uopšte, gde/kad... - [Dejvid Batler](https://libartes.rs/autori/dejvid-batler/): [vc_row][vc_column][vc_btn title=”English” style=”3d” color=”orange” size=”sm” align=”right” link=”url:https%3A%2F%2Flibartes.net%2Fauthors-and-authoresses%2Fdavid-butler%2F||target:%20_blank|”][vc_single_image image=”11218″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Dejvid Batler je višestruko nagrađivani romanopisac, pesnik, pisac kratkih priča i dramatičar. Najnoviji od tri njegova objavljena romana, Grad Dis (Novo ostrvo), ušao je u uži izbor za irski roman godine 2015. godine. Njegova druga pesnička zbirka, All the Barbaric Glass, objavljena je 2017. godine u Doire Press-u. Njegov ciklus 11 pesama „Blackrock Sequence“, a Per Cent Literary Arts Comission, koju ilustruje njegov brat Džim, osvojila je nagradu World Illustrators 2018 (knjige, stručni odeljak). Arlen House će predstaviti njegovu drugu zbirku kratkih priča, Begunac, 2020. Književne nagrade uključuju MariaEdgeworth... - [Anđelka Isidorović](https://libartes.rs/autori/andelka-isidorovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11127″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text]Anđelka Isidorović – Studirala engleski. Predaje, prevodi, piskara.[/vc_column_text][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Poezija” color=”mulled_wine”][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:11110,11622″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1583662380718″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Prevodi:” color=”mulled_wine”][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:11118,11540″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1583662437177″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [XVII broj, Irski Libartes, mart 2020.](https://libartes.rs/arhiva/irski-libartes-mart-2020/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11475″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_column_text] SADRŽAJ BROJA IRSKI LIBARTES, MART 2020, BROJ XVII Poezija: Najl Mek Devit, Albion (sa engleskog preveo Bojan Tarabić) Džin O’ Brajen, Svi sveti – Novembar – Samhain (sa engleskog prevela Ljiljana Pticina) Rita En Higins (sa engleskog prevela Anđelka Isidorović) Luj Hemings, Skriveno u kivotu, pohabano zvono ne diše (sa engleskog prevela Ljiljana Pticina) Ivanka Cvitan, Loš pokušaj leta Evan Boland (s engleskog prevele Jelena Mandić i Ivana Bošnjak) Meri Maksvel, Ceannbhàn Magija (sa engleskog prevela Milena Ilić Mladenović) Anđelka Isidorović Majk Galager (sa engleskog prevela Jelena Perišić) Proza: Rastko Petrović, Plan za drugu i treću knjigu o Ircu Dejvid Batler, Lekcija (sa engleskog prevela Jana Živanović) Dejvid Batler, Laž (sa engleskog prevela Aleksandra Jovičić) Dejvid... - [Antej Jelenić](https://libartes.rs/autori/antej-jelenic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10741″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Antej Jelenić (1983), završio gimnaziju i diplomirao na fakultetu elektrotehnike u Splitu. Piše poeziju i kratke priče, a ponekad i društveno-političke eseje. Organizira i sudjeluje na manifestaciji konceptualne umjetnosti Adria Art Annale u sklopu istoimene udruge. Zanimljiva je i “Mreža solidarnosti” – umjetničko-politički projekt s radnicima nekoliko tvornica pred bankrotom na širem području Splita (2012.-2014.) koji je predstavljen na bienalu mladih u Anconi (youtube). Početkom 2020. izlazi mu i prva zbirka poezije “Stalak za svijet” [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:10792,10319″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577698443790″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Senka Marić](https://libartes.rs/autori/senka-maric/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10914″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Senka Marić piše poeziju, prozu i esejistiku. Objavila je tri zbirke poezije: Odavde do nigdje, To su samo riječi i Do smrti naredne, te roman Kintsugi tijela. Dobitnica je nekoliko književnih nagrada, između kojih se ističu evropska nagrada Vitez/škinja poezije 2013., prva nagrada Zija Dizdarević 2000., te 2019. godine nagrada Meša Selimović za najbolji roman objavljen 2018. na teritoriji Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Urednica je internetskog portala za književnost, kulturu i umjetnost strane.ba. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:11734,10494,10311,10308,14724″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577632321868″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Aleksandar Repedžić](https://libartes.rs/autori/aleksandar-repedzic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10908″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Aleksandar Repedžić (1984) Etnolog – antropolog. Diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Kao vršilac dužnosti direktora Muzeja u Majdanpeku ostvario više saradnja kako sa domaćim tako i inostranim naučnim institucijama i muzejima. Stalni saradnik Balkanološkog instituta na Srpskoj akademiji nauka i umetnosti od 2004 godine. Član nacinalnog koordinacionog komiteta Srbije za organizaciju Međunarodnog dana svetlosti. Autor više samostalnih izložbi i predavanja o narodnoj tradiciji istočne Srbije, izložba „Neka ga pronađu po svetlosti sveće“ bila je predstavljena na osamdeset trećem Vukovom saboru u Tršiću. Koautor publikacije „Mitovi, legende i narodni običaji Đerdapa“ (idavač: Muzej... - [Sara Kopeczky, Urednica](https://libartes.rs/autori/sara-kopeczky-bajic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”15445″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text]Sara Kopeczky: prozu i poeziju objavljivala u časopisima, zbornicima i na portalima u zemlji i inozemstvu. Osvojila drugo mjesto na natječaju za kratku priču Zlatko Tomičić. Osvojila prvo mjesto na natječaju Ulaznica. Osvojila nagradu Trećeg Trga u kategoriji prve knjige proze za rukopis “U potrazi za jugom”. Osvojila nagradu Mak Dizdar za zbirku pjesama “Kamen, školjka, papir”. Članica grupe NKV – Novi književni val.[/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:15438,13026,12230,11162,10366,10361,10357,16656″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577627163235″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Prevodi:”][vc_empty_space][penci_block_18 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:13792″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”12″ block_id=”penci_block_18-1618132972331″][/penci_block_18][/vc_column][/vc_row] - [Nataša Milić](https://libartes.rs/autori/natasa-milic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10380″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Nataša Milić, rođena 1976. godine. Diplomirala na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1999. godine. Živi i radi u Beogradu. Piše kratke i nešto duže priče iz oblasti fantastike. Neke od njih su objavljene u istrakonskim zbirkama kratkih priča, zatim u časopisima ’’Emitor’’, ’’Marsonic’’,  ’’UBIQ’’ i ’’Znak Sagite’’, kruševačkom časopisiu ’’Putevi kulture’’, zbirkama ’’Makrokozma 21’’ (Refestikon 2016. godine),  ”Paralelni svetovi”, i ’’Haarp i druge priče o teoriji zavere’’, zbirci priča o Zviždu i Homolju ‘’Čuvari zlatnog runa’’, kao i u e-časopisima. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:10379,7113,12246″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577625090320″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Tena Lončarević, Urednica](https://libartes.rs/autori/tena-loncarevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10480″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text]Tena Lončarević (Vinkovci, 1978.) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Osijeku, radi kao učiteljica hrvatskoga jezika u Županji gdje i živi. Piše kratke priče, objavljivala ih je na raznim portalima i u časopisima. Voli svoju obitelj, riječi, fotografiju i psa.   [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:14650,14554,13047,12257,10477,6877,15260″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577571648894″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Petar T. Šumski](https://libartes.rs/autori/petar-t-sumski/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10513″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Petar T. Šumski, stanovnik sveta od 1963, privremeno nastanjen u Beogradu. Tišinar, neizlečivo zaljubljen u Prirodu. Istraživač unutrašnjih prostranstava i riznica iz kojih iznosi poetske i prozne darove. Objavljivao u književnim i neknjiževnim publikacijama… Devedesetih član Beogradskog aforističkog kruga. Zastupljen u Antologiji srpskog aforizma: “Vrag i šala” Vita Teofilovića. Od  2004. do 2010. pisao kolumnu Ekologija svesti u mesečniku «Zdrav život». Do sada objavio knjige: Misli neba i zemlje (izbor srpskih narodnih ekoloških poslovica) (Knjižarsko prozorče, 2002), Tomazen: Darovi vetra/300 lula (zbirka haikua i zen priča) (Knjižarsko prozorče, 2004), Plamen tišine – pesme putnika (Metaphysica, 2006), Ljubav je Život – eseji o ekologiji... - [Saša Skalušević Skala](https://libartes.rs/autori/sasa-skalusevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10549″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Saša Skalušević Skala (1981, Negotin) Od 1998. godine objavljuje u književnoj periodici kod nas i u regionu.Objavio je knjige pesama Mitovi i senke ( Narodna Biblioteka Dositej Novaković, 2014),  Plastična Aleksandrija (Presing, Mladenovac 2019). Zastupljen u više pesničkih antologija i zbornika. Jedan je od osnivača Krajinskog književnog kluba. Od 2019. godine urednik je časopisa za književnost umetnost i kulturu Buktinja. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:10546,1647″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577551008281″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Jadranka Milenković](https://libartes.rs/autori/jadranka-milenkovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”7174″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Jadranka Milenković, rođena 1969, u Puli, Hrvatska. Radi u Apelacionom sudu u Nišu. Osnovala je Klub „Prejaka reč“ 2004. godine, koji okuplja mlade ljude, zainteresovane za književnost, filozofiju i umetnost. Objavljivala u časopisima: „Koraci“, „Braničevo“, „Kvartal“, „Gradina“, „Bdenje“, „Akt“, „Buktinja“, „Umetnički horizont“, „Časopis Putevi“ (BiH), „Fantom slobode“ (Hrvatska),“, “Преодоление” (Rusija), „Provinca“ (Slovenija), „Fokalizator“ (Crna Gora) i na portalima za kulturu: P.U.L.S.E, Art-Anima, KULT, Kultiviši se, Prozaonline, Glif, Portal „Strane“, Libartes, SlovoKult itd. Roman „Heteros“ objavljen je u izdavačkoj kući NKC iz Niša, 2019.godine. Roman „Soba 427“ nagrađen je na Arete konkursu za knjigu godine... - [Nina Živančević](https://libartes.rs/autori/nina-zivancevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10523″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Nina Živančević: Pesnikinja, esejistkinja, prozna autorka i umetnička kritičarka, Nina Živančević je objavila svoju prvu knjigu «Pesme» 1982. godine, za koju je dobila nagradu Branko Radičević, za najbolju prvu pesničku knjigu. Laureatkinja književne nagrade Z-Press iz Njujorka. Objavila je petnaest knjiga poezije na srpskom, engleskom i francuskom, kao i četiri knjige pripovedaka i tri romana u Parizu, Londonu i Beogradu. Njene studije o Milošu Crnjanskom (doktorski rad, 2001) i o umetnicama u egzilu objavljene su u Francuskoj. Prisutna je u brojnim antologijama svetske savremene poezije. Nina Živančević je bila član brojnih književnih  i teorijskih... - [Vladimir Palibrk](https://libartes.rs/autori/vladimir-palibrk/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10506″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Vladimir Palibrk, Diplomirao na katedri za Opštu književnost i teoriju književnosti, početkom 21. veka. Kao samostalni autor bavi se pisanjem poezije, kratkih priča i u slobodno vreme pravi kolaže. Aktivan kao izdavač, urednik i producent na međunarodnoj sceni poslednjih 10 godina. www.vladimirpalibrk.net [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:9893,10504″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577315343418″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Paun Es Durlić](https://libartes.rs/autori/paun-es-durlic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10243″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Paun Es Durlić je diplomirani etnolog koji se službeno vodi kao radnik u Muzeju u Majdanpeku, na poslovima i zadacima kustosa. Po nacionalnosti je Pesnik, poreklom iz roda Liričara, podvrsta Homo Ludens. Neki ga smatraju čistim Vlahom, što je istina, jer se redovno kupa. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:10242,10633,10474,10313,10643″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577142983243″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Mitološki Libartes, XVI broj, decembar 2019](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/budenje/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11020″ img_size=”large” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_column_text] Intervju: Filip David: Čitanje je najbolja škola pisanja Senka Marić: Ljubav je sigurno najdominantnija ideja utočišta Ida Prester: Zapad ima prednost u civiliziranosti, naša prednost je srce Milica Špadijer: Sa one strane ogledala je u stvari mačka Jelena Nidžović: Nema tog Sokrata koji bi nam pomogao sada Nenad Džoni Racković: Prošao sam i raj i pakao terajući dasku Poezija: Marija Dejanović * Goran Korunović * Čarna Popović * Draško Sikimić * Antej Jelenić * Senka Marić * Lidija Deduš * Andrea Debak * Vladimir Palibrk * Irena Plaović *  Sonja Šljivić * Nikolina Todorović... - [Jasmina Vrbavac](https://libartes.rs/autori/jasmina-vrbavac/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6447″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Jasmina Vrbavac je rođena u Beogradu, gde je i diplomirala na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, a magistrirala na Fakultetu dramskih umetnosti. Radi kao urednik u Redakciji za kulturu RTS-a, gde od decembra 2000. godine autorski osmišljava, uređuje i vodi mesečnu emisiju o savremenoj književnosti „Vavilon“. Pored Vavilona, uredila je na stotine drugih emisija iz kulture, Metropolis, Vidik,Tv feljton, Kulturni centar itd. Piše i objavljuje književnu kritiku u većini srpskih književnih časopisa i dnevnom listu Politika. Do sada je objavila knjige: Žrtvovanje kralja, mit u dramama Ljubomira Simovića i dve knjige izabranih književnih kritika i... - [Lidija Deduš](https://libartes.rs/autori/lidija-dedus/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”9588″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Lidija Deduš autorica je dviju zbirki poezije, „Apatridi i ostale čudne ličnosti“ (Treći Trg, Beograd, 2018) i „Ništa od najavljivanog kraja svijeta“ (Treći Trg, Beograd, 2019) te zbirke u pripremi „Razglednice iz prašnjave republike“ (Jesenski i Turk, Zagreb, jesen 2020.). Živi, radi i piše u Varaždinu.[/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:11595,10222,9586,11734″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1573597423770″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Ognjenka Lakićević](https://libartes.rs/autori/ognjenka-lakicevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”9488″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Ognjenka Lakićević je rođena u Beogradu, gde i dalje živi. Završila Filološki fakultet. Zbirke: Ispod stepeništa (2002, Mali Nemo), Ulubljenja (internet izdanje), Troje (2016, Samizdat, grupa autora), Ljubavna pisma Guglu (Književna radionica Rašić, 2017). Članica alternativne rok grupi Autopark. Od 2014. redovno drži radionice poezije. Nova zbirka je planirana za jesen 2019.  [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_18 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:9485,9490,11734″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”12″ block_id=”penci_block_18-1569789107613″ custom_markup_1=””][/penci_block_18][/vc_column][/vc_row] - [Slobodan Tišma](https://libartes.rs/autori/slobodan-tisma/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”9894″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Slobodan Tišma je počeo da se bavi muzikom ranih 1960-ih osnovavši par bendova koji nisu imali većeg uspeha. Povukao se iz muzike i posvetio pisanju i objavljivanju poezije u literarnim časopisima i studentskim novinama. Pošto je na njega uticala poezija Artura Remboa, često je koristio pseudonim Artur. Sa pojavom panka i novog talasa 1979. godine je osnovao sastav La strada, u kome su bili i basista Borislav Oslovčan, bubnjar Ivan Fece Firči i gitaristi Dragan Nastasić i Siniša Ilić. Studentski snimci „On“ i „Sat“ objavljeni su na kaseti „Hokej klub Virginitas“ (Ding Dong, 1980). 1980. godine La... - [Hrvoje Galić](https://libartes.rs/autori/hrvoje-galic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”7048″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Hrvoje Galić rođen je 7. siječnja 1993. godine u Zagrebu. Magistrirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti 2018. godine. Njegova konstatna preokupacija je je sveobuhvatno sagledavanje društvenih transformacija kroz prizmu umjetničkih djela. Uvjerenja je da putem kritičke analize umjetnosti u njenom povijesnom i društvenom kontekstu možemo zahvatiti duh konkretnog vremena, a i saznati nešto o nama samima. Tijekom studentskih dana, pisao je radove o filmu za portal Taste of Cinema, a shvaća ih kao svojevrsne etide. Nakon završetka fakulteta preveo je knjigu Politics, a napisao je i nekoliko desetaka radova za svoj osobni blog... - [Libertas Libartes, XV broj, septembar 2019.](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/libertas-libartes/): [vc_row][vc_column][vc_column_text] PROZA: Ivana Maksić * Faruk Šehić *  Vladimir Tagić  * Slobodan Tišma * Lana Bastašić *  Tihana Gambiraža  *  Zoran Predin *  Amela Halilović * Vladimir Palibrk *  Siniša Tucić * Vojislav Radojković Prevedena proza: Ivan Bunjin (sa ruskog prevela Vesna Smiljanić Rangelov) [/vc_column_text][vc_column_text] POEZIJA: Lidija Deduš * Dubravka Đurić * Željana Vukanac * Monika Herceg * Ognjenka Lakićević * Kenan Kundalić * Dušica Jovičić * Stefan Kostadinović * Marija Skočibušić * Katarina Fiamengo Alispahić * Melida Travnačić * Armin Stefanović * Hrvoje Galić * Ernad Musić * Vesna Smiljanić Rangelov * Nikola Oravec Prevedena poezija: Šuruk Hamud (sa... - [Vladimir Tagić](https://libartes.rs/autori/vladimir-tagic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”5729″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Vladimir Tagić je rođen 1986. godine u Beogradu. Završio osnovne i master studije FTV režije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. Nije završio opštu književnost i teoriju književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu, i dalje je apsolvent. Scenarista kratkog igranog filma ŽICKA reditelja Ivana Bukvića. Scenarista i reditelj kratkih igranih filmova: Izlaz u slučaju opasnosti (2015), Što te nema  (2011), Stevan M. Živković (2010), Dobro jutro, Petrović Petre  (2009). Koautor, koreditelj i koscenarista igrane tv serije JUTRO ĆE PROMENITI SVE (2018), u produkciji RTS-a.[/vc_column_text][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Proza:” color=”mulled_wine”][vc_empty_space][penci_block_14 build_query=”post_type:post|size:8|by_id:9524″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_14-1569438346541″ custom_markup_1=””][/penci_block_14][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Intervju sa... - [Vojislav Radojković](https://libartes.rs/autori/vojislav-radojkovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”9726″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Vojislav Radojković, rođen 1965 u Petrovcu na Mlavi, završio Poljoprivredni faklultet. Do sada objavio romane: Nisam ja budala 2007, Poslednji dani bioskopa Delo 2007, Patuljci broje do sedam  2013, Dečak koga je ujeo gušter 2018, Istine i laži 2019. Član Srpskog društva književnika, živi i radi u Beogradu. [/vc_column_text][vc_empty_space][penci_block_14 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:9724,2583″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_14-1569401791782″ custom_markup_1=””][/penci_block_14][/vc_column][/vc_row] - [Ana Rostokina](https://libartes.rs/autori/ana-rostokina/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”7830″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Ana Rostokina je rođena 1986. u Moskvi. Završila je osnovne studije srpskog i engleskog jezika na „Lomonosovu“ u Moskvi i master studije iz srpske književnosti na Univerzitetu u Beogradu. Prevodi poeziju i prozu sa srpskog, hrvatskog i makedonskog jezika na ruski, kao i sa ruskog na srpski. Prevode objavljuje u ruskoj i srpskoj periodici, sarađivala je na antologijama srpske i crnogorske poezije na ruskom jeziku, prevela dva prozna dela na ruski jezik „Jedro nade“ Nikole Malovića i “Dnevnik” Miodraga V. Petrovića iz Prvog svetskog rata. Organizovala je ciklus razgovora o poeziji „Izbliza i prisno“,... - [Prevodilački tim](https://libartes.rs/prevodilacki-tim/) - [Lana Bastašić](https://libartes.rs/autori/lana-bastasic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6441″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text] Lana Bastašić (Zagreb, 1986) je objavila dve zbirke priča, jednu zbirku poezije i knjigu priča za decu. Dobila je nekoliko nagrada za kratku priču (između ostalih, Zija Dizdarević, Ulaznica i Karver: Odakle zovem), dve nagrade za poeziju (Targa UNESCO u Trstu i Dani poezije u Zaječaru), i nagrade za neobjavljenu dramu (Kamerni teatar 55 u Sarajevu). Priče su joj objavljene u Poljima, Putevima, Sarajevskim sveskama, Povelji, i drugim regionalnim časopisima. Živi u Barseloni gde uređuje književni časopis Carn de cap i vodi školu književnosti Bloom. [/vc_column_text][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Proza:” color=”mulled_wine”][vc_empty_space][penci_block_7 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:9644,14499″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”12″ block_id=”penci_block_7-1569155805653″ custom_markup_1=””][/penci_block_7][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Intervju sa Lanom:” color=”mulled_wine”][vc_empty_space][penci_block_7 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:6364″... - [Željana Vukanac](https://libartes.rs/autori/zeljana-vukanac/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”16041″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space height=”20px”][vc_column_text css=”.vc_custom_1567071791087{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Željana Vukanac – rođena je 1990. u Zadru. Živela je u Žegaru, Obrovcu, Obiliću i Beogradu, gde je završila V beogradsku gimnaziju, osnovne i master studije Srpske književnosti na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Učesnica je konferencija i projekata kao što su „Dani interaktivne edukacije ReKreiranje Tesle – Prakse koje stvaraju genija“, „Ruka i glas“ (radionice i prezentacija zajedničkog rada pesnika i mladih oštećenog sluha), Colaboarthon u okviru projekta Media Pholigon, „Poetry on the road – Refugees and Migrants“. Polaznica je radionica kreativnog pisanja pod mentorstvom... - [Monika Herceg](https://libartes.rs/autori/monika-herceg/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”9853″ img_size=”medium” alignment=”center” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1569763191342{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Monika Herceg, Rođena je 1990. u Sisku. Nagradu Goran za mlade pjesnike za najbolji debitantski neobjavljeni rukopis Početne koordinate dobila je 2017. godine. Knjiga je objavljena 2018. godine i nagrađena Kvirinovom nagradom za mlade pjesnike, nagradom Fran Galović za najbolje književno djelo na temu zavičaja i / ili identiteta i nagradom Slavić za najbolji prvijenac izdan 2018.godine. Iste godine dobila je nagradu Na vrh jezika za najbolji neobjavljeni rukopis, a knjiga naslova Lovostaj. Izašla je iz tiska. Osvojila je drugu nagradu na međunarodnom natječaju za poeziju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu... - [RUSKI LIBARTES, broj XIV, jun 2019.](https://libartes.rs/arhiva-brojeva/ruski-libartes-broj-xiv-jun-2019/): Poezija: Arkadije Dragomoščenko * Monika Herceg * Srećko Gujaničić * Danica Vukićević * Milica Špadijer * Nikolina Todorović * Vladana Perlić * Maksimilijan Vološin * Olga Šumjatskaja * Dragan Marković * Osip Mandeljštam * Vladimir Milojković * Tatjana Vujović Proza: Dmitrij Dejč * Svetlana Doroševa * Andrej Sen-Senjkov *  Tena Lončarević * Nataša Milić * Miloš Cvetković * Marija Kosovskaja * Vesna Kapor * Ljiljana Pticina * Ivan Ristić * Mirjana Đurđević (odlomci iz romana Odlazak u Jolki Palki): Mirjana Đurđević, Ёлки палки * Mirjana Đurđević, Meyendorff  * Mirjana Đurđević, Mastermindovi Slikarstvo: Olga Zelinska Stanislav Krup Ana Ševcova Dragana Paucanović Fotografija: Aleksander Popov Natalija... - [Vladimir Milojković](https://libartes.rs/autori/vladimir-milojkovic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1560863299991{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Vladimir Milojković je rođen 1978. godine u Subotici. Diplomirao je na Pedagoškom fakultetu u Somboru 2014. godine na departmanu za umetničke predmete iz oblasti slikarstva. Iste godine objavio je prvu samostalnu zbirku signalističke poezije „Razgovor sa Hertom“ uglavnom inspirisan radom nemačke književnice Herte Müller. Zbirka je nagrađena 2014. godine na konkursu za mlade autore – „Prvenac“ u organizaciji SKC-a Kragujevac, kao najbolja neobjavljena prva knjiga poezije. Nakon toga počinje sa saradnjom sa signalističkom grupom i bibliotekom Signal iz Beograda na poziv Miroljuba Todorovića; u okviru koje je objavio više radova u... - [Mirjana Đurđević](https://libartes.rs/autori/mirjana_djurdjevic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”7613″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1571818313436{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”]Mirjana Đurđević (1956), doktorka tehničkih nauka. Profesorka Visoke građevinsko geodetske škole u Beogradu. Napisala seriju od sedam parodija na kriminalističke romane sa detektivkom Harijetom kao glavnom junakinjom: „Ubistvo u akademiji nauka“, “Parking svetog Savatija”, “Deda Rankove riblje teorije” – nagrađena Ženskim perom za 2004, „Leš u fundusu“, “Jacuzzi u liftu”,  “Prvi drugi, treći čovek – srpske legende”, „Čim preživim ovaj roman“ i „Odlazak u jolki palki“. Takođe “Čas anatomije na Građevinskom fakultetu”, non-fiction; romane “Treći sektor ili sama žena u tranziciji” i “Aždajin osmeh”; istorijske metafikcije “Čuvari svetinje”, „Bremasoni“... - [Ivana Nešić](https://libartes.rs/autori/ivana-nesic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1560778585974{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Ivana Nešić je književnica, istoričarka umetnosti i prevoditeljka. Rođena je 1981. u Ćupriji, živi u Beogradu, ali se kao kod kuće oseća na još nekoliko mesta. Za knjige iz serijala o Miki, „Zelenbabine darove“ i „Tajnu nemuštog jezika“ dobila je nagrade „Neven“, „Trg od knjige“ i „Rade Obrenović“. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:5732,7489″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560778529992″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Vladimir Kolarić](https://libartes.rs/autori/vladimir-kolaric/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565283433582{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Vladimir Kolarić je prozni i dramski pisac, teoretičar umetnosti i kulture u prevodilac. Diplomirao je dramaturgiju i doktorirao teoriju dramskih umetnosti, medija i kulture na Fakultetu dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, sa tezom «Film i književnost: Transformacija književnog teksta F. M. Dostojevskog u filmovima Živojina Pavlovića». Autor je zbirki pripovedaka «Lutalice» (2006) i «Rat ljubavi i druge priče» (2007) i teorijeke knjige «Hrišćanstvo i film». Sa ruskog je preveo roman “Lomonosov, carski pomočnik” Jurija Nečiporenka i veći broj eseja, članaka, pripovedaka i pesama. Zaposlen je kao organizator istraživanja u... - [Ljiljana Pticina ](https://libartes.rs/autori/ljiljana-pticina/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6826″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1584697238625{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Ljiljana Pticina  (1985) Diplomirala je na Pedagoškom fakultetu u Somboru, a master iz opšte i komparativne književnosti je završila na Filološkom fakultetu u Beogradu i Novom Sadu. Trenutno je na doktorskim studijama na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Pohađala je letnju školu na Institutu Andrić. Piše,  prevodi i bavi se književnom kritikom. Njeni naučni radovi, prevodi kratkih priča, kao i njeni autorski radovi, objavljeni su u raznim časopisima i zbornicima (Trag, Koraci, Kult, Avangard). Organizovala je  dva književna konkursa 2012. i 2013. godine u sklopu Somborskog Karnevala.... - [Aleksandra Jovičić Đinović, Izvršna urednica](https://libartes.rs/autori/aleksandra-jovicic/): [vc_row][vc_column][vc_btn title=”English” style=”3d” color=”orange” size=”sm” align=”right” link=”url:https%3A%2F%2Flibartes.net%2Fauthors-and-authoresses%2Faleksandra-jovicic%2F||target:%20_blank|”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1641157940060{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Aleksandra Jovičić Đinović: Rođena u Prištini, odrasla u Orahovcu. Diplomirala je na Odseku za opštu književnost i teoriju književnosti Univerziteta u Beogradu, masterirala na Departmanu za srpsku književnost i jezik Državnog univerziteta u Novom Pazaru. Piše poeziju, kratke priče i eseje. Njeni radovi zastupljeni su u domaćim, regionalnim i inostranim časopisima i književnim zbornicima. Dobitnica nagrade Mak Dizdar mladom pjesniku za najbolju neobjavljenu zbirku pesama (Stolac 2017). Zbirka Lutanja objavljena je i promovisana u Stocu 2018. godine u okviru festivala Slovo Gorčina. Zbirka pesama Naše male smrti objavljena je ove godine u izdanju... - [Ana Ševcova](https://libartes.rs/autori/ana-sevcova/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1560674588774{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Ana Ševcova (1978), Završila je istoriju na Moskovskom državnom univerzitetu gde trenutno radi kao profesor na Katedri za kulturologiju. Antropološkinja, umetnica i autorka brojnih knjiga i članaka o istoriji umetnosti. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:7272″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560674532995″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:7283,7272″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Dragojana Ristić](https://libartes.rs/autori/dragojana-ristic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565283025098{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Dragojana Ristić, apsolventkinja opšte književnosti i teorije književnosti. Predvodila ciklus predavanja na temu Lik Sotone u književnosti u organizaciji Kluba 128 (organizacija studenata Opšte književnosti i teorije književnosti), čija je aktivna članica. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:7264,7258″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560671699565″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Jelena Jovanović](https://libartes.rs/autori/jelena-jovanovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”7031″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space height=”20px”][vc_column_text css=”.vc_custom_1585763543248{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Jelena Jovanović, rođena 31.08.1991. godine. Diplomirala i masterirala na katedri za ruski jezik i književnost. [/vc_column_text][vc_empty_space height=”20px”][vc_text_separator title=”Prevodi:” color=”mulled_wine”][vc_empty_space height=”20px”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:7246,7224,7272,6852″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560505248825″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Aleksandra Anđelić ](https://libartes.rs/autori/aleksandra-andelic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6484″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1567028510512{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Aleksandra Anđelić (1991) – zanimljivo joj je kako ljudi biraju reči kad nešto pričaju ili objašnjavaju, kad žele druge u nešto da ubede ili kad vode pregovore. Bolje sluša, nego što govori. Rasla je uz porodične priče i ima brata Vladu kog niko ne sme da joj dira. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:6483″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560500036518″][/penci_block_5][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Prevodi:” color=”mulled_wine”][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:7052″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560500094203″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Milica Špadijer](https://libartes.rs/autori/milica-spadijer/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6276″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1577013240052{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Milica Špadijer: (1989) rođena dva dana nakon pada Berlinskog zida, tako i živi. Završila je Filološku gimnaziju, osnovne i master studije na Katedri za klasične nauke na Filozofskom fakultetu, a trenutno je na doktorskim studijama Fakulteta dramskih umetnosti. Radi kao novinarka, prevodilac sa grčkog jezika, profesorka grčkog i latinskog i piše za nekoliko internet portala. Dobitnica nagrade “Mladi Dis” za 2019. Objavila zbirku poezije Šar-planina. [/vc_column_text][vc_empty_space][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:11734,10775,10322,10637,10040,7101,7075,6275,13683,16689″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560498881265″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][vc_empty_space][vc_text_separator title=”Prevodi:” color=”mulled_wine”][vc_empty_space][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:10597,11890,11897″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1577013295769″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Ivаn Vukаdinović](https://libartes.rs/autori/iv%d0%b0n-vuk%d0%b0dinovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”11083″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_column_text css=”.vc_custom_1577573511095{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Ivаn Vukаdinović je rođen 1974. u Beogrаdu. Zаvršio je VI Beogrаdsku gimnаziju i Fаkultet orgаnizаcionih nаukа.Prvu SF priču Vile nаpisаo je 1997, što je bio početаk Rimske trilogije.  Osim fаntаstike piše još i putopise i eseje. Objavio je romane Agarta i Artefakt. Nаvijаč je Liverpulа i ljubitelj težeg i žešćeg zvukа. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:11270,10818,10460,7105,2235,13020″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1560370326185″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Mirjana Petrović-Filipović ](https://libartes.rs/autori/mirjana-petrovic-filipovic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565282581456{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Mirjana Petrović-Filipović rođena je 1976. godine u Tallinu, Estonija (tada SSSR). Osnovne studije završila je na Katedri slavistike Filološkog fakulteta u Beogradu (ruski jezik i književnost), a doktorirala na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti sa tezom ,,Estetika nedovršenog i poetski postupak u delu Sergeja Zavjalova“. Bila je asistent-pripravnik na Katedri slavistike na Filološkom fakultetu u Beogradu (2000 – 2004), kao i honorarni saradnik na istoj katedri (2009 – 2010). Dugogodišnji je istraživač i prevodilac ruske književnosti, te je sarađivala sa mnogim časopisima (Polja, Koraci, Gradina, Književni list, Povelja, Mostovi,... - [Nikolina Todorović, Urednica](https://libartes.rs/autori/nikolina-todorovic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”14325″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space height=”20px”][vc_column_text css=”.vc_custom_1567086355625{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Rođena u Sarajevu 1995. godine. Studentica master studija Komparativne književnosti u Sarajevu. Diplomirala 2018. godine na temu Groteska i groteskno u Gogoljevom romanu Mrtve duše i drami Revizor. Završila je srednju Muzičku školu u Sarajevu i time stekla zvanje muzičara općeg smjera. Jedna od njenih vokacija je solo pjevanje i izvođenje raznih muzičkih žanrova. Piše poeziju, prozu i eseje. Okušala se i u pisanju dramatizacija. Do sada je svoje radoveo bjavljivala na svim važnijm regionalnim portalima i časopisima.Također, njena poezija je uvrštena u nekoliko zajedničkih zbirki mladih autorica... - [Beldocs 2019 - Zamisli](https://libartes.rs/okviri/film-i-misao/beldocs-2019-zamisli/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1558720304083{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”]Kao medijski prijatelj ovogodišnjeg Beldocsa, Libartes je pripremio Beldocs specijal, u kome će se naći nekoliko recenzija filmova prikazanih na ovogodišnjem festivalu, kao i intervjui sa pojedinim rediteljima. “Zamisli… Zamisli jedan lavirint ljudskih života koji se kao takav pretvara u kovitlac misli koje ne prezaju ni od čega i koga i kao takve same po sebi se nameću da budu primećene? Ti životi jesu ono nesvakidašnje što ne prestaje da začuđuje i intrigira. Zato zamisli da stojiš pred tom neprekidnom trakom ljudskih života koji prosto cvetaju sa prvim majskim danima i... - [Vladana Perlić](https://libartes.rs/autori/vladana-perlic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6250″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1567068178245{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Vladana Perlić rođena je 1995. godine u Banjoj Luci i apsolventica je na Odsjeku za francuski jezik i književnost Filološkog fakulteta. Dobitnica je druge nagrade na konkursu Slovo Gorčina u Stocu za 2018. godinu. Poezija joj je prevođena na francuski i engleski. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:6856,6249,12224″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1558090498660″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Siniša Tucić](https://libartes.rs/autori/sinisa-tucic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6782″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1569332731848{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Siniša Tucić je rođen 22. februara 1978. godine u Novom Sadu. Masterirao je na odseku za srpsku kljiževnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu na temu „Slika sveta u delu Dositeja Obradovića”. Objavio sledeće zbirke poezije „Betonska koma“ (1996), „Krvava sisa“ (2001), „Nove domovine“ (2007), „Metak“ (2012), „Pobacani pasvordi“ – izbor iz poezije sa prevodom na engleski (2012). Jedan je od priređivača zbornika nove novosadske poezije „Nešto je u igri“ (2008) Zastupljen je u sledećim antologijama i izborima iz poezije: „Iz muzeje šumova“ – antologija novije... - [Tamara Lujak](https://libartes.rs/autori/tamara_lujak/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565284242560{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Tamara Lujak (1976, Beograd), piše kratke priče, aforizme, epigrame, haiku, književne prikaze i dr. Bavi se prevođenjem. Književnica, novinarka, saradnica i urednica mnogih časopisa. Objavljivana u časopisima i zbornicima. Prevođena na engleski, poljski, mađarski, nemački, francuski i burmanski. Sa Milicom Cincar Popović, vodi radionicu kreativnog pisanja „Reč i glas” i organizuje književne događaje BG Storytelling kluba „Reč i glas“, sa Gordanom Petković vodi književnu tribinu „Iz iskre – reči“ u UKS-u. Jedan od pokretača umetničko-ekološkog projekta „Čisto i bistro“, pri PSK „Kopaonik“. Osnivačica sajta Beleg. Objavila zbirke priča Vilina planina (2006), Priče sa oblaka (internet izdanje,... - [Književni recepti](https://libartes.rs/obodi/knjizevni-recepti/): [vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|categories:2001″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1553174192878″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [BUĐENJE, BROJ XIII, MART 2019.](https://libartes.rs/arhiva/budenje-broj-xiii-mart-2019/): OKVIRI Reč i misao: Biljana Dojčinović: Buđenje u san (Kejt Šopen, Buđenje, Službeni glasnik, Beograd, 2011) Nadežda Purić Jovanović: Poprečni presek poezijom (Regionalni zbornik socijalne i angažovane poezije REZ, Presing, Mladenovac, 2016) Milena Ilić Mladenović: Pusti Zeca (Lana Bastašić, Uhvati zeca, Kontrast, Beograd, 2018) Jelena Ćirić: Kolridžova Kristabel – buđenje koje ne govori Radmilo Anđelković: Sudaranje   Intervju: Lana Bastašić: Pisci su kartografi unutrašnjih svjetova Vladimir Tabašević: Sa identitetom je stvar prosta, samo ako si dovoljno slobodan, shvatićeš koliko je fluidan Jasmina Vrbavac: Identitet je uvek u procepu Ana Ristović: Moje pesme su onoliko moje koliko su tuđe Ljuma Penov:... - [Andrea Stojanović](https://libartes.rs/autori/andrea-stojanovic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565286329386{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Andrea Stojanović je rođena u Beogradu 1992. godine, studira engleski na Filološkom fakultetu i bavi se književnim prevodom sa engleskog i francuskog. Voli da čita, gleda i sluša priče, i drago joj je što može da podeli mišljenje o nekima pre nego što se previše namnože i pojedu je na spavanju. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:5160,6527″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1553154008960″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Irina Markić](https://libartes.rs/autori/irina-markic/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”6256″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1575484651486{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Irina Markić: diplomirani etnolog i antropolog. Nikada se profesionalno nije  bavila antropologijom ali joj je ona dala uvid i oblikovala  perceptivni aparat kroz koji upoznaje savremeni svet i promišlja o fenomenima kulturnih i društvenih razlika. Profesionalno se može nazvati fotografom, budući da se fotografijom bavi 5 godina. U ovoj sferi samostalnu izložbu fotografija realizovala je na Fashion Weeku u BellExpo Centru, u martu 2017. godine, u okviru nagrade InstaShot za najbojeg fotografa u okviru beogradske nedelje mode. Nakon toga, više se posvećuje tzv. Uličnoj fotografiji, u kojoj... - [Sava Damjanov](https://libartes.rs/autori/sava-damjanov/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1553245599479{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Rođen je 1956. godine u Novom Sadu, gde se i školovao. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu (1980. godine, grupa za jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik), magistrirao (1986) i doktorirao (1996) na istom fakultetu (mentor mu je bio akademik Milorad Pavić). Radi na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu kao redovni profesor na Odseku za srpsku književnost: predaje Srpsku književnost 19. veka i Kreativno pisanje, a na doktorskim studijama Kulturu postmodernizma. Od školske 2003/4. do školske 2006/7. bio je rukovodilac je magistarskih studija na Odseku za srpsku književnost.U okviru doktorskih studija angažovan... - [Ana Ristović](https://libartes.rs/autori/ana-ristovic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1589708833651{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Ana Ristović je rođena 5.4.1972. godine u Beogradu. Diplomirala je srpsku književnost i jezik sa opštom književnošću na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavila je 9 pesničkih zbirki: Snovidna voda (1994), Uže od peska (1997), Zabava za dokone kćeri (1999) Život na razglednici (2003), Oko nule (2006), P.S. (Izabrane pesme, 2009), Meteorski otpad (2013), Nešto svetli, izabrane pesme (2014), Čistina (2015). Dobitnica je nekoliko najuglednijih nagrada za poeziju; nagrade ,,Branko Miljković“, ,,Brankove nagrade“, nagrade ,,Milica Stojadinović Sprkinja“, ,;Disove nagrade“ za kompletan pesnički opus (2014), nagrade ,,Desanka Maksimović“ za ukupni doprinos srpskoj poeziji, kao i nemačke nagrade “Hubert Burda” za mladu evropsku poeziju, 2005. godine. Njene pesme su prevođene na brojne... - [Miloš Petrik](https://libartes.rs/autori/milos-petrik/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”4983″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1568620133725{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Miloš Petrik je pravnik iz Beograda koji je napustio glamurozan posao u advokaturi zarad glamuroznog posla u medijima, a glamurozni posao u medijima zarad glamuroznog posla u proizvodnji kompjuterskih igara. Objavljivao je u više domaćih i stranih časopisa i antologija, sarađivao je sa Radiom Beograd 202, učestvovao više puta kao scenarista na izložbi Međunarodnog salona stripa u Beogradu, a napisao je i zbirku priča „Siva hronika“ u izdanju Udruženja ljubitelja fantastike „Lazar Komarčić“. U poslednje vreme bavi se i književnim prevodom. Voli hranu, pivo, kravate i igre... - [Tihana Tica](https://libartes.rs/autori/tihana-tica/): [vc_row][vc_column][vc_single_image image=”10622″ img_size=”medium” alignment=”center” style=”vc_box_shadow_3d” css_animation=”flipInX”][vc_empty_space][vc_column_text css=”.vc_custom_1577316706778{background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Tihana Tica: rođenа je 1989. godine u Beogrаdu. Piše pesme i krаtke priče. Glаvni uzor u književnosti su joj lik i delo Frаncа Kаfke. Još kаo gimnаzijаlkа je objаvljivаlа u omlаdinskom dodаtku „Politike”. Završila osnovne i master studije na Katedri za opštu književnosti i teorije književnosti nа Filološkom fаkultetu. Objavila roman Ustoličenje jarca (2018). [/vc_column_text][vc_empty_space][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:12322,10618,6340,806,13038″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1552999721638″ custom_markup_1=””][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Bojan Savić Ostojić](https://libartes.rs/autori/bojan-savic-ostojic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565285689763{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;}”] Bojan Savić Ostojić (1983), autor knjiga poezije (Stereorama, Jeretički dativ) i zbirke autobiografskih eseja (Aleatorij), objavio je i svesku fragmenata (Podli podli psalmi) i roman-rečenicu (Punkt). U pripremi je roman Nema oaze.  Preveo je dvadeset pet naslova sa francuskog. Vodi blog Za sve pare, „buvljački barometar za biblioždere” (zasvepare.tumblr.com). Živi u Beogradu. [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:6|by_id:2273,6188″ block_title_align=”style-title-left” post_standard_title_length=”20″ post_excrept_length=”15″ block_id=”penci_block_5-1551432008212″][/penci_block_5][/vc_column][/vc_row] - [Đorđe Bajić](https://libartes.rs/autori/djordje_bajic/): [vc_row][vc_column][vc_column_text css=”.vc_custom_1565286190783{background-image: url(https://libartes.rs/wp-content/uploads/2018/12/photo-1533899114961-3aa0579cd5b8-3.png?id=5089) !important;background-position: center !important;background-repeat: no-repeat !important;background-size: cover !important;}”] Đorđe Bajić (1975) je srpski filmski i književni kritičar i pisac iz Beograda, magistar teorije umetnosti i medija. Piše ili je pisao za: City Magazine, Popboks, Yellow Cab , Huper, Pressing, NIN, Politikin Zabavnik, Filaž… Krajem 2010. godine, izdavačka kuća Paladin je objavila Bajićev prvi roman Ostrvo prokletih. Drugi roman, triler Žuta kabanica, objavio je 2013, a treći roman Jedno đubre manje 2015 (oba u izdanju Čarobne knjige). Sa Zoranom Jankovićem i Ivanom Velisavljevićem napisao je Kritički vodič kroz srpski film, 2000-2017 (Filmski centar Srbije, 2018) i Najbolji srpski filmovi XXI veka (Filmski centar Srbije, 2019). [/vc_column_text][/vc_column][/vc_row][vc_row][vc_column][penci_block_5 build_query=”post_type:post|size:all|by_id:5176,6178″... [comment]: # (Generated by Hostinger Tools Plugin)