Pjesme velške pjesnikinje Elan Grug Muse prevedene su u sklopu rezidencijalnog programa „Odisejevo utočište“ i prvi put objavljene u zborniku „Bibliotok“ (Sandorf, 2022). Pjesme je odabrala i prevela Marija Dejanović.
kartografija
ovo su karte koje vode vrhove mojih prstiju do udaljenih mjesta
uz granice polja i stražnje ceste i male kvadrate kuća
imam i svoje omiljene ožiljke
pod nožnim prstom na dnu kralježnice
vrhu prsta
prazni kutovi [ovdje nema ničega] [Managed Access]
i [danger area] mjesta koja karta ne može sadržavati
njihove sirove rane kamenolomi i rezervoari
mjesta smokve i nara
i sva izgubljena imena
izgubljena
u ponedjeljak ih obavijestim da sam nestala popunim odgovarajuću papirologiju naznačim svoju visinu [u štiklama] boju očiju [hladna] svoju težinu [manja nego što je bila]
pretraže uobičajena mjesta jarke prtljažnike taksija kamenolome škriljevca moje lice pojavi se na poštanskim sandučićima i uličnim svjetlima
vježbam tišinu bezvučno smještam vilice na tanjure zalijepim filc za potplate cipela nosim odjeću koja bojom odgovara zidovima
jedem rižu i meso i lice mi je narančasto pod električnim svjetlima restorana za van nitko me ne prepoznaje plaćam gotovinom
i nema tanjura koje treba oprati naučim umiriti rebra dok dišem koža mog lica počne se guliti s poštanskih sandučića
kontaktiraju me da kažu da je slučaj ostavljen po strani daju mi jedinstveni broj zločina telefon za pomoć [8.00-18.00] puste taksiste na miru
padne kiša i onda sve opet postane suho naučim plivati bez vode hodati bez da dotičem pod
probudim se u praznoj kući jednog nepoznatog jutra obučem se otvorim sve prozore u kući
Pinus Halapensis
Na otoku Mljetu, ožujak 2020.
Ovo je drveće napravljeno sa samouništenjem u sastavu.
Duboko u softveru njihovog bivanja nagon je za gorenjem.
I danas, u mladoj šumi,
maleni pas lovi u borovim iglicama.
I kad zvijezde umru, za supernovom
ostavljaju materijale za stvaranje planeta raspršene u svom tragu.
I siju noć kao vrt.
Pas podiže uši, čuje buku.
Pod njegovim šapama, iglice drveća
hrskaju kao stari zubi,
drveća koje mora gorjeti da bi njegove sjemenke
osjetile svjetlo daleke zvijezde. I svo drveće
iznenada sluša. Teško disanje,
vrisak, zatim ništa. Tišina, krv tone
u suhu zemlju. Stvar je u tome da se drveće mora raščistiti
kako bi sjemenje raslo. I mali se pas vrati, krvav.
Je li duboko u njegovom sastavu nagon za ubijanjem?
Liže šape, maše repom.
I strah me te male, mekane stvari
koja tako lako i hitro ubija.
I zvijezde su napravljene sa samouništenjem u softveru,
ali i svjetlo, sjemenje, kapi kiše.
Noćas gledam kako canis minor slijedi lovca,
gledam svjetlo koje dolazi izdaleka.
Elan Grug Muse (1993.) je velška pjesnikinja, urednica, performerica i istraživačica iz Nantlle Valleya u Sjevernom Walesu. Studirala je političke znanosti na Sveučilištu u Nottinghamu i u Češkoj. Jedna je od urednica i osnivačica književnog časopisa Y Stamp. Za njezinom prvom zbirkom poezije “Ar Ddisberod” (Barddas, 2017.) uslijedio je pamflet “Llanw + Gorwel” (annibynnol, 2019.). Tekstovi su joj objavljeni u časopisima na velškom i engleskom poput O’r Pedwar Gwynt, Poetry Wales, Panorama: the journal of intelligent travel, i u antologijama poput “When they start to love you as a machine you should run” (New River Press, 2019.), “Cheval 11” (Parthian, 2018.) te “Cyfrol Gŵyl y Ferch” (Gŵyl y Ferch, 2019.). Bavi se radom u mnogim umjetničkim vrstama – neki od njih su proza, poezija i performans. Trenutno radi na doktoratu o velškim putopisima koji su bili pisani o Latinskoj Americi (stipendija AHRC Centre for Doctoral Training in Celtic Studies).
Budući da je Libartes neprofitna i volonterska organizacija, ukoliko možete i želite da podržite naš rad i finansijski, novac možete uplatiti kao mesečnu donaciju preko Patreona, ili na račun:
205-0000000270414-57 (dinarski, Komercijalna banka)
205-0070800051760-42 (devizni, Komercijalna banka) SWIFT/BIC: KOBBRSBGXXX
Hvala!