Image default
Poezija

Autorice sa prostora bivše Jugoslavije – izabrana romska poezija koju pišu žene

Ni Romkinje nisu izuzetak od ostalih žena. Pjevale su i pričale, prenosile i očuvale

stare romske pjesme i priče, i kroz njih očuvale i tradiciju i običaje,

romski jezi i romski identitet.

Hedina Tahirović-Sijerčić

 

DEČAK/ČHAVRO[mfn]Pjesme su preuzete iz knjige „Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije“ autorice Hedine Tahirović-Sijerčić, a autorica navodi da je pjesme pronašla u „Antologiji romske poezije u Srbiji“ čiji je urednik i izdavač Alija Krasnić. [/mfn]

Slomljeni nokti prljave ruke
dečak
ko meče
igra skače
skače igra
gadžo ga gleda
dečaka mučnina drobi
hvata se za kosu
ne oseća više samoga sebe
sklapa oči
traži se
usne mu trepere
dečak (izgleda)
pita
gde pronaći sebe


KRIK PTICE/KRIČIPE ČIRIKLJAKO

Videla sam smrt
pre rođenja
znam šta nosi
izvrnuti san
kad gatara nađe
zvezdu u balegi
i kartama otvori
šumski put
bog se tada smiluje i pusti slugu
da uhvati pticu
godi mu krik
i novo kandilo pali
da vidi zemlju
kako ovde jeste a kako nije
i dokle smrt može korak da pusti


MOJI PUTEVI/MORHE DROMA

Ništa se s ničim ne veže
deca gola i bosa
pesma za sebe plač za sebe
ovde vatra tamo vetar
drvoko mrtvački san
niti da stojiš niti da sedneš
niti da gledaš niti da slušaš
uđeš u svoj dom i izađeš
napolju si kao na groblju
ja ovde rođena
ja ovde u suzama
ja ničim zadojena rasla
kako sam se kako nasmejala


Desanka Ristić-Ranđelović – rođena je 1954. godine u Vlahovu kod Žitorađe. Od 1985. godine objavljuje pjesme u listovima i časopisima (Savremenost, Narodne novine, Topličke novine, Stig, Dečje novine, Nenasilja i Romske novine). Zastupljena je u nekoliko antologija i zbornika romske poezije. Prevela je na romski jezik Bukvar dečjih prava Ljubivoja Ršumovića. Predaje srpski jezik u osnovnoj školi u Maloj Plani. Živi u selu Mršelj kod Velike Plane Topličke. „U snopu pesme“ je prva njena objavljena pjesnička zbirka.


TOPLA JE DUŠA CIGANSKA/TATO HI O ĐI E ROMEKO

Topla je naša ciganska duša,
topla kao žarke boje,
sudbine ove stogodišnje, teške
kao majčine sijede kose, i njezine bore.

Šest stoljeća proganjana je ciganska duša
u osmijehu i plaču to ne može da se gubi
kraljevi, vladari, zulum nam dadoše
cigana čergu i dušu u snu ljubim.

Život i pjesma, vatre su vječne
u nama sreća i radost tinja
sretni smo u čergi punom dušom
pored vatre dok kiša tiho rominja.


OTVORENA EVROPA JE ŽIVOT/EVROPA, AMARO ŽIVOTO

Budite sa nama pod istom čergom
duša ciganska i u snu pluta
granice otvorene da nam budu
duša je naša navikla da luta.

Putevi zatvoreni naša su mora
polja široka, u nama leže
zidovi su nevidljivi granice tmurne
duše ciganske od toga bježe.

U dvorima zatvorenim ne želimo biti
slobodna polja i rijeke, dušu nam tješe
u snu sanjamo Evropu otvorenu
tek rođena djeca naša da se smiješe.


Amela Avdić – rođena je 1988. godine u Banjoj Luci. Zbog rata u Bosni i Hercegovini u uzrastu od tri godine, napustila je rodni grad sa djedom Šemsom Avdićem poznatim i objavljenim bosanskohercegovačkim pjesnikom i nanom Fadilom. Prvo su živjeli u Italiji, zatim u Njemačkoj i onda u Švedskoj. Amela Avdić piše na romskom jeziku. Prijevod njenih romskih pjesama je sama pripremila u želji za boljim razumijevanjem.


DRUŠTVENO SAMA/E AMALENSA KORKORI

Postala sam
krajnje nedokučiva
– Medijski nevidljiva!

Pepeo –
osipan s prozora
Sad boravi mi
u očnim jagodama.

Otrovnim jezicima
bacili me
Senkama
– U dnu sobe
Na sivom zidu
– ateljea.

Štafelaj…
Prašina…
– Niti paučine…
I niko mi potreban nije!


Maja Familić – rođena je 15. 11. 1973. godine u Novom Sadu, gdje i danas živi. Pored pisanja poezije, naklonjena je i likovnoj umjetnosti, te daje kulturni doprinos kao autorica likovnih i literarnih radova.


(Preuzeto iz knjige: Rodni identiteti u književnosti romskih autorica na prostorima bivše Jugoslavije, Hedina Tahirović-Sijerčić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar, 2016.)

Povezani članci

Željana Vukanac, Poezija

Marko Bačanović, Lavirint unatrag

Jelena Vukanović, Rekonstrukcija

Ostavite komentar